Najnovija istraživanja otkrila da u rijeci Dravi žive 74 vrste riba, od kojih i pet endemskih

Iako su prva istraživanja u Varaždinskoj županiji provedena prije 150 godina, o ribama Drave još uvijek se malo zna, a važan doprinos stoga je knjiga "Ribe rijeke Drave" koja je jučer predstavljena u palači Herzer u Varaždinu u sklopu "Srijede u Muzeju".

Publikaciju je izdala Javna ustanova Priroda Varaždinske županije, a nastala je kao rezultat istraživanja provedenog 2021. godine na devet lokacija na starom toku rijeke Drave i kanalima uz dravske akumulacije u Varaždinskoj županiji. Riječ je o šestoj publikaciji u nakladi JU Priroda, a jednoj od čak tri izdanih prošle godine i financiranih u okviru EU projekta Riverside, na kojem su bili jedan od partnera.

- Provođenjem istraživanja pokušavamo prikupiti relevantne podatke o pojedinim vrstama i pratiti njihovo stanje, jer poznato je da se djelovanjem čovjeka na prirodna staništa mijenjaju populacije i raznolikost prisutnih vrsta. Stoga je cilj ove publikacije pridonijeti boljem poznavanju dravske faune riba, kao i osvijestiti važnost njihove zaštite i očuvanja. U publikaciji je predstavljeno 45 vrsta riba, s naglaskom na one najugroženije. Moram reći da nam zapravo nije poznata niti jedna slična publikacija koja je tako detaljno opisala faunu riba rijeke Drave, na što smo posebno ponosni - rekla je Sanja Kopjar, ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije.

Na predstavljanju je bila i zamjenica župana Silvija Zagorec, kao i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini. Publikacija nije slučajno predstavljena u varaždinskom muzeju, jednom od rijetkih s vlastitim Prirodoslovnim odjelom na čijem je čelu kustos dr. sc. Mišel Jelić. Upravo je on predstavio knjigu, kao jedan od autora tekstova i fotografija, a uz to je sudjelovao i u samom istraživanju. 

Prva istraživanja ribljih vrsta na varaždinskom i širem području napravili su krajem 19. stoljeća dr. sc. Adolf Eugen Jurinac, biolog i ravnatelj gimnazije u Varaždinu, jedan od prvih doktora zoologije u Hrvatskoj, a uz njega i Đuro Šebišanović, koji je također radio kao profesor u varaždinskoj gimnaziji.