grad ludbreg

Održana izložba vezana uz najnovije arheološke nalaze otkrivene u centru Ludbrega

Piše: Mateja Rak

Objavljeno: 01.02.2021. 18:03

Zadnja izmjena: 01.02.2021. 18:03

Izložbeni prostor dvorca Batthyany bio je dom jednodnevne izložbe Bjelobrdska kultura. Arheološko otkriće u Ludbregu koju je organizirao Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak''.

Tema izložbe bila je vezana uz najnovije arheološke nalaze otkrivene u centru Ludbrega, kod cinktora Župne crkve. Naime, Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ obavljao je arheološki nadzora nad radovima održavanja i zaštite temelja od vlage s vanjske strane cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu, a tom prilikom pronađeni su značajni povijesni nalazi koji svjedoče o postojanju bjelobrdske kulture na području ludbreškog kraja.

Bjelobrdska kultura ili bjelobrdski kulturni kompleks je kultura koja se manifestirala na području međurječja Mure, Drave, Save i Dunava krajem 10. stoljeća i trajala sve do sredine 13. stoljeća. Prvi nalazi ove kulture otkriveni su krajem 19. stoljeća u perivoju grofa Draškovića u Velikom Bukovcu zahvaljujući pismima grofa Gundakera Wurmbrandta –Stupača iz 1870. godine. Kasnija istraživanja otkrila su mnoge lokalitete od kojih su najznačajniji Vukovar – Lijeva bara i Bijelo Brdo kod Osijeka po kojem je kultura i dobila ime. Karakteristika ove kulture su groblja na redove gdje su pokojnici pokapani u plitke zemljane grobove u orijentaciji istok – zapad, s blagim odstupanjima, s glavom na zapadu. Česti nalaz uz grobove je raznovrsni nakit. Nalazi upravo takvih karakteristika pronađeni su u centru svijeta.

-Na dubini od 1,50 metara pronađeno je sedam grobova. Svi pokojnici su bili položeni na leđa i orijentirani u smjeru zapad-istok s glavama na zapadu. U nekim grobovima smo uz glavu pokojnika pronašli željezne čavle pa je za pretpostaviti da su pokojnici bili pokopani u drvenim sanducima koji su s vremenom istrunuli. U tri groba su uz pokojnika pronađeni nalazi koji ih smještaju u 10. i početak 11. stoljeća, dakle bjelobrdski kulturni kompleks - otkriva arheologinja Jelena Koprek koja je provodila arheološki nadzor.

Grobnim nalazima pripada i nakit, a posebno karičice sa S završetkom koje su i najčešći nalazi. Uz to pronađeni su i fragmenti keramike te kovanice koje su služile kao obol mrtvih u grobovima vremena bjelobrdske kulture.

Komentari