Ostojić: Da nema djela koje čine Romi, Međimurje bi bilo najsigurnija županija

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić boravio je u službenom posjetu Međimurju, a u sklopu svog posjeta razgovarao je sa županom Perhočem o stanju sigurnosti u najsvjernijoj hrvatskoj županiji. Posebno su se dotaknuli kriminalnih djela koja čine pripadnici Romske nacionalne manjine.

Odmah na početku svog razgovora sa medijima, ministar Ostojić naglasio je da se na posjet odlučio sam i da on nema veze sa navodnom naredbom koja je stigla od premijera Milanovića.

 - Ovo je moj prvi službeni posjet kao ministra jednoj županiji ali moram naglasiti da to nema veze s izmišljenim navodima da je premijer Milanović naredio ministrima da moraju ići na teren. Ovaj posjet dogovoren je već davno - naglasio je ministar Ostojić tijekom svog posjeta Međimurju gdje je sa međimurskim županom Ivanom Perhočem razgovarao o stanju sigurnosti na području Međimurske županije.

- Razgovarali smo kako popraviti situaciju vezano uz kriminalitet kojeg čine pripadnici Romske nacionalne manjine. Uvažavajući ljudska prava svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj moram naglasiti da više od 50 posto imovinskih delikata na području Međimurja počine pripadnici Romske nacionalne manjine. Da nema tih djela, Međimurska bi županija bila među najsigurnijim županijama u Hrvatskoj - poručio je ministar Ostojić dodavši da je s lokalnom policijom i županom Perhočem dogovorio strategiju kako djelovati preventivno u tim slučajevima.

- Utvrdili smo da je potrebna prisutnost više kontakt policajaca u zajednici ali moram naglasiti i da smatram da nije rješenje povećati broj patrola i ophodnji. Ovo pitanje nije pitanje samo za policiju, koja se u principu bavi posljedicama, nego za cijelu zajednicu, a pri tome mislim i na jedinice lokalne i područne samouprave ali i na partnere u Romskoj zajednici - istaknuo je Ostojić dodavši da je riječ o projektu koji mora uključivati više ministarstava i jedinica lokalne samouprave.

- Utvrdili smo da puno problema nastaje onog trenutka kada djeca navrše 15 godina i izgube socijalna prava. Ta djeca koja su na neki način bila potrebna svojim obiteljima jer su na temelju njih dobivali socijalnu pomoć, tada izlaze na cestu i tu nastaju na problemi. Drugo je pitanje općenito način trošenja socijalne pomoći, troši li se ta pomoć za alkohol ili za stvarne potrebe života. Treći dio je edukacija i priprema za zaposlenje. Pritom moram spomenuti da smo mi sada u situaciji da se te ljude u principu stimulira da se ne zaposle jer su im socijalna davanja veća od onog što mogu zaraditi radom - naglasio je Ostojić.