Maršal Tito, najve?i sin naroda i narodnosti bivše Jugoslavije, bio je i najve?i lovac. Njegovih 13, ili ?ak 15 dolazaka u lovište Zelendvor i lovove kod Vinice još dobro pamte najstariji mještani...
Vode?i komunisti?ki funkcionari su u slobodno vrijeme obožavali masovno ubijati životinje. Nakon uspješno organiziranog i provedenog „lova“ na informbiroovce, Tito i vrhuška posvetili su se od 1959. godine i u našem kraju, kulturno lova?ki re?eno – odstrjelu divlja?i.
Letjeli i „mrtvi“ fazani
Zelendvor je vezan i uz osobni rekord Josipa Broza koji je jednom prigodom odstrijelio ?ak 172 fazana u danu, ?ime se po tko zna koji put etablirao kao izuzetno vješt lovac. Uvijek je, baš kao i njegovi najbliži suradnici, iz lova odlazio nasmijanog lica. To potvr?uju i arhivske fotografije iz bogatog fundusa beogradskog Muzeja Istorije Jugoslavije, koje nam je spomenuta ustanova ljubazno ustupila za ilustriranje ?lanka.
Nakon posjete Koki, Varteksu i Ljevaonici, Tito se sa svitom u studenom 1965. godine opet relaksirao u lovištu Zelendvor
Iako su Titovi lovovi u bivšoj državi bili fotografirani za tiskane novine i snimani za "Filmske novosti" ili kasnije za televiziju, lokalni varaždinski tjednik neke je prešu?ivao. I ne samo to. ?itateljstvu su varaždinski novinari iz tko zna kojeg razloga morali zatajiti drugi dolazak Broza u okolicu baroknog grada. Naime, Tito je 19. svibnja 1951. godine bio u našem kraju na proputovanju. S njim su u pratnji izme?u ostalih bili Milan Žeželj i prvi na?elnik OZNE, Ivan Kraja?i? Stevo. Družina se zajedno fotografirala na Varaždinbregu pokraj parkiranog službenog kabrioleta, ali je kao datum drugog dolaska Tita u Varaždin do danas ostao 13. prosinca 1959. Te godine se doživotni predsjednik SFRJ radi dolaska u lov još jednom narugao lokalnim kroni?arima tih vremena.
Tito i Edvard Kardelj u Varaždinu prije polaska za Brijune “plavim vlakom“. Snimljeni su po povratku iz Zelendvora ispred kioska u Kolodvorskoj ulici, 16. listopada 1960. godine
Nestala truba za lov
Djelotvorna konspiracija je široj javnosti onemogu?ila da dozna detalje o boravku Tita u Zelendvoru 15. studenoga 1959. godine. Dakle, skoro mjesec dana ranije Tito je u spomenutom lovištu do mile volje pucao iz svoje “Browning“ petometke. Te subote je od jutarnjih sati bio u lovu na fazane s izabranim republi?kim i kotarskim vlastodršcima. Novine o tom prvom lovu koji je obavljen tehnikom prigona i gozbi organiziranoj u lova?koj ku?i koja je izgra?ena u centralnom dijelu lovišta, nisu ništa pisale.
Posljedice uspješnog lova na pernatu i krznatu divlja? u Zelendvoru 1964. godine
No, doma?i muži, pogoni?i i nosa?i odstrijeljene divlja?i nisu držali jezik za zubima. Ubrzo se u cijelom kotaru po?elo šaputati kako Tito ljubuje s nekom crnkom iz varaždinskog kraja. Ta pri?a o još jednoj Titovoj dragani ostala je u predaji do današnjih dana. Bilo kako bilo, Broz nakon 20. svibnja 1945. napokon zvani?no po „drugi“ put stiže u Varaždin u kojem boravi 13. i 14. prosinca 1959. godine. S njim u pratnji su ?elni ljudi partije – Stamboli?, Bakari?, Gošnjak, Blaževi?, Kraja?i?, Belini? i drugi. Svita je s Titom na ?elu opet bila u lovu, a novinare i reportere psovali su slovoslagari u tiskari jer su Varaždinske vijesti imale izvanredno izdanje.
Tito izlazi iz lova?kog doma u Vinici i pozdravlja kuharice koje su mu izme?u ostalog za ve?eru spravile i doma?e žgance
Kako doznajemo od Petra Sili?a, direktora tvrtke Zelendvor, datumi boravka Josipa Broza u ovom lovištu bili su ugravirani na trubu za davanje znakova u lovu. Nakon Titove smrti, truba je po Sili?evim saznanjima predana na ?uvanje u Gradski muzej Varaždin. Željeli smo je fotografirati, ali u Muzeju nema ni traga o tom vrijednom artefaktu.
Tito spavao u Opeki
Nestale su i slike te ve?i dio prekrasnog masivnog namještaja iz Bombellesovog dvorca u ?ijim je prostorijama Tito no?io nakon lovova. Opeka je bila tako ure?ena da su u dvorcu mogli stanovati i kraljevi, bilo je tu razli?itih umjetnina, slika, namještaja ra?enog rukama najboljih majstora.
Jovanka Broz, prva dama bivše Jugoslavije navratila je 1965. godine u Zelendvor gdje su je do?ekali doma?ini, brojni rukovodioci i odstrijeljeni trofeji
Sve se to uglavnom sa?uvalo za vrijeme Drugog svjetskog rata i prava je šteta da je pokojni Vatroslav Bogdanovi?, bivši predsjednik Skupštine Op?ine Varaždin i direktor vrtlarske škole, dio sa?uvanih komada namještaja iz Titove sobe 1984./85. godine diskretno transportirao do odabranih drugova. Rije? je o stolovima i masivnim stolcima, koji su bili pohranjeni u potkrovlju školske upravne zgrade.
Nakon uspješnog lova u Zelendvoru 1964., za bogatom trpezom ubrzo su se našli Broz, Kraja?i?, Bakari? i drugi rukovodioci
MIJ digitalizirao i stavio online 130 tisu?a Brozovih fotografija!
Muzej istorije Jugoslavije (MIJ) - ustanova kulture od nacionalnog zna?aja, formiran je 1996. godine spajanjem Memorijalnog centra „Josip Broz Tito“ i Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije. Kao muzejski, memorijalni i spomeni?ki kompleks, jedna je od najprepoznatljivijih i najposje?enijih destinacija u Beogradu, doznajemo od Radovana Cuki?a, ?lana kustoskog tima Muzeja.
Kulturna baština
U njegovom sastavu je zgrada Muzeja 25. maj, koju je grad Beograd poklonio predsjedniku Titu za 70. ro?endan 1962 godine, a danas se koristi za tematske izložbe. U okviru kompleksa nalazi se Ku?a cve?a, kao i Stari muzej sa stalnom postavom poklona koje je predsjednik Tito dobivao.
- MIJ ?uva, prou?ava i na inovativan na?in interpretira kulturnu baštinu bivše Jugoslavije, s naglaskom na društvenu povijest socijalisti?kog razdoblja. Kao inicijator brojnih aktivnosti, koje su dovele do zna?ajnih promjena u kulturnoj praksi Srbije, MIJ je visoko pozicioniran u profesionalnim krugovima širom regije. Muzej istorije Jugoslavije je mjesto otvorenog dijaloga i razmjene znanja i iskustava o društvenim i kulturnim pojavama 20. stolje?a. Inovativnim pristupom jedinstvenim zbirkama i sa?uvanim svjedo?anstvima o Jugoslaviji, posjetiteljima i korisnicima nudi jedinstven doživljaj kroz izlaga?ke, edukativne i animacijske - programe isti?e Cuki? .
Vizija MIJ je da kao otvorena institucija me?unarodnog zna?aja, inovativnom interpretacijom prošlosti poti?e razli?ite aktere da aktivno sagledavaju sadašnjost. Muzej istorije Jugoslavije baštini i foto-gra?u koja dokumentira društveno-politi?ku aktivnost ?osipa Broza Tita, predsjednika SFR Jugoslavije.
Više od 130 tisu?a crno-bijelih fotografija (formata 18x24 cm) i 800 tisu?a negativa, prikazuju sve zna?ajne svjetske doga?aje od 1947. do 1980. godine u kojima je u?estvovao i nazo?io ?osip Broz. Fotografije su djelo ?etvorice fotografa koji su u ovom razdoblju radili u Kabinetu predsjednika Jugoslavije: Dragutina Grbi?a, Aleksandra Stojanovi?a, Miloša Rašete i Mirka Lovri?a.
On-line foto arhiv dostupan je za pregled na adresi: foto.mij.rs
?lanak je preuzet iz mjese?nika 30 dana
Komentari