U Knegincu predstavljena Gospodarska reforma Plana 21

Gospodarsku reformu plana 21 Kukuriku koalicije ovog tjedna je u Gornjem Knegincu predstavio Alen Leverić, tajnik Županijskog Odbora HNS-a.

Predstavljajući program u Gornjem Knegincu, Alen Leverić naveo je kako Kukuriku koalicija u svom Programu 21 ističe četiri strateška područja razvoja: turizam, energetiku, infrastrukturu i navodnjavanje, a osvrnuo se i na nužnost revitalizacije prostora Banjšćine.

- Za Kneginec i ovu županiju je među prioritetima revitalizacija prostora Banjščine i prenamjena postojećeg potencijala u zabavni park, za što već postoje potencijalni investitori. Možemo samo zamisliti što bi na ovom prostoru značila izgradnja novog hotela i spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama, izgradnja zabavnog parka na Banjščini, koji oboje mogu biti generatori razvoja ovog kraja. Logično, postavlja se pitanje kako to da ova Vlada koja je „otvorena prema investicijama“ nije prepoznala ovaj projekt – istaknuo je, između ostalog, na tribini o gospodarskoj reformi u okviru Plana 21 tajnik ŽO HNS-a Alen Leverić.

Predstavljajući program, naveo je kako Kukuriku koalicija u svom Programu 21 ističe četiri strateška područja razvoja: turizam, energetika, infrastruktura i navodnjavanje. Istaknuo je kako se gospodarski program Plana 21 temelji na tri stupa, odnosno snažnom gospodarskom rastu s naglaskom na proizvodnom sektoru, manjoj i učinkovitijoj državi te mijenjanju društvenih vrijednosti.

- Rast industrijske proizvodnje, uravnoteženje javne potrošnje, olakšice za reinvestiranu dobit i smanjenje doprinosa na plaće samo su neke od snažnih mjera naše gospodarske platforme – pojasnio je Leverić.

Istaknuo je i kako je recentna kriza radikalno pogoršala stanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu te nas po svim pokazateljima vratila nekoliko godina unatrag u razvojnom smislu.

- Odnos broja radnika i umirovljenika iznosi manje od 1,2 : 1 i nikad nije bio niži. O razmjerima krize svjedoči realni pad BDP-a za više od 8 posto, 140 tisuća ljudi manje na popisu onih koji uplaćuju doprinose u zdravstvene i mirovinske fondove te rast stope nezaposlenosti na gotovo 20 posto. Investicije su pale za više od 25 posto, a osobna potrošnja za više od 12 posto. Pad industrijske proizvodnje iznosi više od 15 posto, pad prometa u trgovini na malo više od 20 posto, a građevinarstva više od 30 posto. Rastući deficit u državnom proračunu uvjetovao je rast javnoga duga za više od 60 milijardi kuna u posljednje tri godine, što izravno ugrožava kreditni rejting i povećava troškove financiranja duga – kazao je Leverić.

Kao gorući problem istaknuo jer rast nelikvidnosti koja iznosi gotovo 40 milijardi kuna nepodmirenih potraživanja, a u kojima država i dalje ima znatan udjel.

- Analizirajući posljednje dvije godine hrvatskog gospodarstva jasno je iz svemira da se nelikvidnost povećala za duplo. Ona danas iznosi 40 milijardi kuna, što je za  12 milijardi kuna više nego 1999. godine, kada nam je gospodarstvo bilo na dnu – rekao je Leverić navodeći kako takva unutrašnja nelikvidnost dovodi do toga da preko 70 tisuća ljudi radi, a ne prima plaću.