U Svetom Iliji održan simpozij o životu vlč. Vilima Cecelje

Objavljeno: 08.07.2012. 10:59

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 09:16

Foto: biskupija-varazdinska.hr

U predve?erje spomen-sve?anosti posve?ene obilježavanju 23. obljetnice smrti i 80. obljetnice mlade mise sve?enika i rodoljuba vl?. Vilima Cecelje, u petak je u Svetom Iliji kod Varaždina održan simpozij o Ceceljinu životu i radu, piše Jasminka Bakoš-Kocijan za portal Biskupija-varazdinska.hr.

U njegovu rodnom mjestu simpozij je u župnom pastoralnom centru, koji nosi njegovo ime otkad su mu zemni ostaci 1997. g. preneseni iz Salzburga na mjesno groblje u domovini, organizirao op?inski odbor Hrvatske selja?ke stranke. Simpoziju su nazo?ili predstavnici Varaždinske biskupije na ?elu s biskupom mons. Josipom Mrzljakom, doma?i župljani sa župnikom vl?. Izidorom Ferekom, te ?elnici i predstavnici Po?asnog blajburškog voda, udruge Hrvatski domobran i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin.

Otvaraju?i simpozij, predsjednik op?inskog HSS-a Josip Barulek rekao je kako su mještani ponosni na velikog sina svoje op?ine i župe, koji ih je zadužio svojim životom, pastoralnim i karitativnim radom te velikim domoljubljem, zbog ?ega mu se u zahvalu i ?ast, nakon Salzburga, Bleiburga i Hrastovice, i u njegovom rodnom mjestu u prigodi obilježavanja obljetnice smrti otkriva spomen-poprsje.

Istaknuo je da je želja simpozijem upoznati sa stradavanjima hrvatskog naroda u bližoj povijesti te sa životom i djelovanjem Cecelje radi op?eg nacionalnog pomirenja Hrvata. Zahvalio je na suradnji u organizaciji simpozija župniku Fereku i Ceceljinu ne?aku Stanku Cecelji.

Akademski kipar Tomislav Kršnjavi u prvom je izlaganju simpozija predstavio svoj umjetni?ki rad Ceceljina poprsja koji je izradio na poziv Po?asnog blajburškog voda, a koji je idu?eg dana sve?ano otkriven ispred župne crkve.

Djelo iskazuje Ceceljinu postojanost i predanost, ali i požrtvovnost i brižnost koje je nosio prema hrvatskom narodu. Postavljanjem odljeva poprsja u Svetom Iliji gdje je ro?en, preko Hrastovice kod Petrinje gdje je službovao kao župnik, Blajburškog polja i Salzburga gdje je umro, zaokružen je na neki na?in Ceceljin životni put, rekao je Kršnjavi. Zaželio je da ovi spomenici budu i svojevrsni svakodnevni suputnici na životnom putu današnjih vjernika.

Bruna Esih, profesorica s Instituta Ivo Pilar, predstavila je Ceceljin životni put i iznijela neke njegove misli, napomenuvši da su podaci prikupljeni radi izdavanja knjige '?uvari blajburške uspomene' 2003. godine (autori J. Jur?evi?, B. Vukuši? i B. Esih). Vilim Cecelja ro?en je 24. travnja 1909. u župi Sveti Ilija. Kasnije je Cecelja zapisao da je još kao sjemeništarac s kolegama osjetio politi?ke progone Hrvata, a kao bogoslov živio je u vrijeme jugoslavenske diktature i nebrojenih zlo?ina nad hrvatskim domoljubima. 'U takvom je ozra?ju po?eo moj sve?eni?ki rad', zapisao je.

Stepin?ev zamjenik

Mladu misu proslavio je 3. srpnja 1932. godine u rodnoj župi. Godine 1942. nadbiskup Stepinac imenovao ga je svojim zamjenikom, a 1944. poslan je u hrvatski vojno-odgojni ured u Be? gdje se brinuo za hrvatske vojnike i ranjenike i ostale hrvatske državljane. Posljednji put bio je u Hrvatskoj 1945. godine kada se susreo s nadbiskupom Stepincem, koji je kasnije o Cecelji rekao: 'Poznajem Cecelju kao ?estitog sve?enika i ne mogu prigovoriti niti jedne rije?i ...

On je sve?enik neokaljanog života, postojan i pravi?an. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, nikome ne bi ni vlas s glave pala'. I dok ga je jugoslavenska vlast proglasila ratnim zlo?incem i tražila izru?enje od austrijske vlasti, Crkva ga je imenovala dušobrižnikom hrvatskih izbjeglica, a kasnije i iseljenika. Bio je organizator hrvatskih hodo?aš?a u Austriji kroz idu?a ?etiri desetlje?a. Cecelja je bio svjestan da u vrijeme kada komunizam želi uništiti hrvatsku naciju, Crkva ostaje jedina ?uvarica ne samo vjere, nego i hrvatske narodnosti.

- Cecelja je ostao zapam?en kao najomiljeniji, najobljubljeniji i najugledniji misionar hrvatske inozemne pastve. Bio je dušobrižnik, socijalni radnik, tješitelj, dobrotvor, otac i majka hrvatske sirotinje, osobito izbjeglica i besku?nika, golih, gladnih i bolesnih, istinski simbol ?ovjekoljublja, rodoljublja i Bogoljublja. Znao je za što živi i u što ulaže svoj život, a njegovo ?e ime svjetliti u povijesti Crkve, hrvatske inozemne pastve i hrvatskog naroda - naglasila je predava?ica prenose?i niz misli koje su izre?ene o Cecelji.

Povjesni?ar dr. sc. Josip Jur?evi? rekao je da je Cecelja ?itav svoj sve?eni?ki život proveo u najteže i najokrutnije vrijeme za hrvatski narod i hrvatsko iseljeništvo. Cijeli njegov život bio je i život Hrvatske i patnje kroz koju je prolazila. Hrvatska suvremena povijest nedvojbeno je obilježena golemim stradavanjima o kojima postoji vrlo mala svijest u Hrvatskoj.

- Mnogo toga je banalizirano, prikriveno i prešu?ivano te neosvješteno u nama, rekao je Jur?evi?. Bio je op?a vrijednosna vertikala, ne samo u Crkvi, nego u hrvatskom društvu, na jednak na?in kao i njegov uzor blaženi Alojzije Stepinac. Ukoliko se ovakve vrijednosne vertikale ne stavi kao uzore, koji odgajaju mlade naraštaje, ne?e biti hrvatske budu?nosti temeljene na humanisti?kim i krš?anskim na?elima - poru?io je predava?.

Cecelja službuju?i u Hrastovici ostavio neizbrisiv trag

Mons. dr. Vlado Koši?, biskup Sisa?ke biskupije na podru?ju koje je Cecelja službuju?i u Hrastovici ostavio neizbrisiv trag, upitao se u kakvom smo to vremenu živjeli kada su hrvatske mu?enike i vitezove proglašavali zlo?incima, te upozorio da se to i danas doga?a. Naglasio je kako je najve?a hrvatska tragedija u tome što postoje dvije strane, odnosno još je uvijek na djelu podijeljenost u odnosu na sva stradanja Hrvata.

Unato? tome što smo se oslobodili komunisti?ke diktature, mentalitet jednoumlja još je uvijek snažan i spre?ava da se hrvatski narod na?e na jednoj pravoj strani. Izrazio je žaljenje što i danas neki krugovi proglašavaju zlo?incima Cecelju i druge svete ljude bez kojih nije mogu?e graditi istinsku hrvatsku budu?nost dodavši kako to pokazuje da i danas još uvijek živimo u izokrenutom vremenu.

O suradnji vl?. Vilima Cecelje i Po?asnog blajburškog voda na kraju je govorio Božo Vukuši?, glasnogovornik PBV-a. Uvodno je rekao kako su Crkva i katoli?ke organizacije bile stožerni ?imbenik u o?uvanju Hrvata u iseljeništvu, pa tako i hrvatskih prognanika u Austriji. O njima su brinuli mnogi hrvatski sve?enici, no najdublji trag svojim radom i upornoš?u ostavio je vl?. Vilim Cecelja.

 Kao dušobrižnik Hrvata katolika u izbjeglištvu, Cecelja je prvi 1953. godine po?eo održavati mise u spomen na pogubljene hrvatske zarobljenike, vojnike i civile odaju?i time na groblju u Unter-Loibachu i na Blajburškom polju po?ast hrvatskim žrtvama. Iste godine pojavila se ideja o osnivanju Po?asnog blajburškog voda s kojim je Cecelja bio blisko povezan.

Stijeg PBV-a Cecelja je blagoslovio 1963., nadgrobni spomenik hrvatskim vojnicima na groblju u Unter-Loibachu blagoslovio je 1977., nadgrobni spomenik ubijenim hrvatskim vojnicima pokopanima na groblju u Eisenkappeli južno od Bleiburga blagoslovio je 1983., a spomenik na samom Blajburškom polju 1987. godine. Vl?. Cecelja dolazio je na Blajburško polje služiti misu prakti?no sve do svoje smrti – posljednji put za Maj?in dan u svibnju 1989. godine.

- Umro je 3. srpnja iste godine, u predve?erje uspostave samostalne hrvatske države, u samostanu Maria Plein u Salzburgu. Postavljanjem spomen-poprsja vodstvo PBV-a odlu?ilo se odužiti vl?. Cecelji, jednoj od najzaslužnijih osoba za njegov rad i održavanje komemoracija blajburškim žrtvama - poru?io je na kraju Božo Vukuši?.

Nakon Blajburškog polja, Hrastovice i Salzburga, ?etvrti odljev spomen-poprsja Vilima Cecelje otkriven je i blagoslovljen na sve?anosti u subotu 7. srpnja ispred župne crkve u Svetom Iliji, nakon ?ega je zadušno misno slavlje predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

 

Komentari