Najstariju funkcionalnu neonsku reklamu na svijetu - napravio Varaždinac!

Objavljeno: 10.01.2013. 16:07

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 08:46

Brojni turisti koji posjećuju Prag desetljećima u večernje sate mogu uživati u ljepoti rotirajućeg, osam metara visokog bijelog labuda. Riječ je, tvrde upućeni Česi, o danas najstarijoj, još uvijek potpuno funkcionalnoj neonskoj reklamnoj skulpturi na svijetu.

A tu osebujnu pticu, kojom se Pražani tako ponose, zapravo je dizajnirao i osmislio varaždinski umjetnik, grafičar Božidar Leiser. Na metalnu konstrukciju svog ljepotana Leiser je tridesetih godina prošlog stoljeća položio čak 60 metara savijenih neonskih cijevi.

Kada je taj bijeli labud prvi put zasvijetlio, izazvao je pravo oduševljenje. Naime, postavljen je na vrhu ostakljene robne kuće Bílá labuť koja ima 13 katova, od kojih su dva ispod zemlje.

Čitava zgrada je zaštićena od UNESCO-a, a građena je po nacrtima Josefa Hrubýja i Josefa Kittricha od 1937. do 1939. godine. Na žalost, među prvim kupcima koji su pohrlili u njezine luksuzno opremljene i klimatizirane prodajne prostore bili su njemački okupatori.

Treba znati da je početkom tridesetih godina o Leiseru vrlo laskav članak objavilo češko Slovo, navodeći kako je Božidar u to vrijeme bio jedan od šefova tvrtke Elektrolux u Pragu. Inače, Leiser je srednju školu polazio u Varaždinu, a obrazovanje nastavlja u obrtnoj školi u Zagrebu, danas Školi primijenjene umjetnosti i dizajna.

Akademiju umjetnosti polazi u Berlinu, a već kao student angažiran je kod izrade raznih ilustracija i reklama. Okušao se i postao je nenadmašni majstor za crtanje tzv. trik filmova. Neko vrijeme angažirala ga je u svijetu poznata zagrebačka tvrtka Penkala-Moster, koja je krajem dvadesetih godina zapošljavala čak 800 radnika.

Navodno je od najranije mladosti našeg umjetnika grafičke struke privlačio „Zlatni“ Prag, pa se na kraju tamo preselio i nastavio stvarati. Specijalizirao se i potpuno posvetio izradi reklama, te je u području dizajna i primijenjene umjetnosti postao vrhunski ekspert… Na kraju, spomenimo i to da je bijeli labud tek privremeno prekinuo svoju vrtnju krajem sedamdesetih godina, radi ometanja analognog TV signala u Pragu.

Više pročitajte u novom broju Varaždinskog tjednika.

Komentari