Vjerovao Stanoingu pa ostao bez cijele imovine i kupljenog stana

Objavljeno: 05.02.2014. 13:22

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 08:27

Foto: ilustracija - Andrej Švoger

Sve što je Vladimir Oreški želio jest osigurati svojoj obitelji i sebi bolju budućnost.

Prodao je svu svoju imovinu, svu ušteđevinu, posudio nešto novaca od prijatelja i kupio stan za 54 tisuće eura. U kupljeni i plaćeni stan u Jalkovečkoj ulici, Grabanice 9, trebao se useliti do kraja 2011. godine.

Danas, više od dvije godine kasnije, Vladimir Oreški nema stan, nema 54 tisuće eura, nema ništa od svoje imovine i ušteđevine. Zajedno s obitelji podstanar je u Kapelecu. Njegova djevojčica ide u osnovnu školu, a supruga mu je nezaposlena. Žive od njegove mirovine.

– Psihički se osjećam jako loše. Hrvatski sam ratni vojni invalid, bolujem od PTSP-a, noćima ne mogu spavati. Osjećam se prevareno, izigrano, dižem tužbe, ali kao da se borim s vjetrenjačama – započinje svoju priču Vladimir. On je jedan od mnogih naših sugrađana koji su vjerovali tvrtki Stanoing, s njom sklopili kupoprodajni ugovor, stan uredno platili i ostali bez novca i bez stana.

Hipoteke nad nekretninom

– Sa Stanoingom sam 4. travnja 2011. godine sklopio kupoprodajni ugovor za trosobni stan u Jalkovečkoj ulici, Grabanice 9, u Varaždinu. Kupoprodajna cijena za navedeni stan bila je 56 540 eura. Stanoingu sam uplatio iznos od 54 540 eura, a preostale dvije tisuće eura trebao sam uplatiti pri primopredaji stana. Kada sam sklopio ugovor, želio sam prenijeti vlasništvo stana na sebe, no u Stanoingu su mi tvrdili da to još ne mogu učiniti jer je zgrada u izgradnji te da do izvršenja etažiranja ne mogu biti upisan kao vlasnik na nekretnini – objašnjava Vladimir.

Uvidom u zemljišne knjige nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora vidio je da je na istoj nekretnini oranica u Jalkovečkoj ulici uknjižen teret temeljem ugovora o kreditu, a nositelj prava je Hypo Alpe Adria Banka, iako mu je prilikom potpisivanja ugovora Stanoing tvrdio da stan nije pod hipotekom. Također, na nekretninu je bio uknjižen i teret temeljem ugovora o zasnivanju prava zaloga u korist tvrtke Stanoing Inženjering.

– Bio sam u banci u čiju korist je teret zasnovan, no tamo mi je rečeno da bih morao ponovno platiti cjelokupni kupoprodajni iznos za stan, iako sam ga već platio Stanoingu. U više navrata bio sam u Stanoingu gdje su mi rekli da nemaju sredstava da mi vrate novac, niti druge slobodne stanove koje bi mi dali u zamjenu jer su svi stanovi pod hipotekom – rekao je Vladimir. Prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora nije znao da je stan pod dvije hipoteke.

– Prva hipoteka bila je upisana u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora, ali ja to prethodno nisam provjerio u zemljišnim knjigama, dok je druga hipoteka uknjižena tek nakon sklapanja ugovora, o čemu mene Stanoing uopće nije obavijestio – žali se gospodin Oreški.

Kaznena prijava

Vidjevši da do svog plaćenog stana, ali ni novaca neće moći doći, Oreški je podigao kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu protiv direktora Stanoinga Eduarda Brumena i trgovačkog društva Stanoing. Slučaj Vladimira Oreškog ovdje ne staje. Nekoliko tjedana nakon kaznene prijave dobio je telefonski poziv iz Stanoinga.

– Pozvali su me u svoje prostorije i rekli da je poduzeće u problemima te da je stan koji su mi prodali tek u izgradnji. U zamjenu su mi ponudili drugi stan u Jalkovečkoj ulici 108a. Prema njihovim riječima ta zgrada je bila u završnoj fazi izgradnje te su se obvezali predati mi u posjed taj stan do 30. lipnja 2012. godine. Tako sam 20. ožujka pristao potpisati drugi kupoprodajni ugovor – priča Oreški. Kako bi se osigurao i predbilježio vlasništvo drugog stana, šest dana kasnije otišao je u zemljišno-knjižni ured u Varaždinu. Tamo je upisana predbilježba vlasništva na njegovo ime, ali umjesto rješenja o uknjiženom vlasništvu, od suda je dobio rješenje kojim mu se predbilježba vlasništva nad nekretninom odbija.

– Partner banka iz Zagreba pokrenula je ovrhu i nad tom nekretninom početkom lipnja 2012. godine. Stanoing me opet izigrao. Općinskom sudu u Varaždinu podnio sam tužbu, no kako su me izvijestili moj predmet je još uvijek u ladici. Ostao sam bez svega – ispričao je Vladimir.

Na naš upit o cijelom ovom slučaju, Stanoing do zaključenja ovog broja nije poslao odgovor. Koliko je poznato, Stanoing je u predstečajnoj nagodbi. Priča Vladimira Oreškog samo je jedna od mnogih. U predstečajnoj nagodbi javilo se više od četiristo vjerovnika koji imaju određene tražbine prema Stanoingu, a mnogi od njih našli su se u sličnoj ili istoj situaciji.

Predbilježba prava vlasništva

Tumačenje cijelog slučaja potražili smo i kod licenciranih agenata za posredovanje u prometu nekretninama. Prema njihovom tumačenju, kupac stana Vladimir Oreški nije se dovoljno dobro osigurao. Trebao je prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora tražiti uvid u knjižno-zemljišne knjige.

– Prije svake kupnje nekretnine, odnosno prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora, kupac treba tražiti potpisivanje predugovora o kupnji nekretnine. S tim predugovorom potom treba u gruntovnom uredu tražiti uvid u knjižno-zemljišne knjige. Ukoliko nekretnina nije pod teretom, može tražiti predbilježbu prava vlasništva. Na taj način je nekretnina blombirana i kupac je prvi vlasnik. Ukoliko netko zatraži ovrhu nad nekretninom, u ovom slučaju je Partner banka podigla ovrhu nad cijelom zgradom, taj stan ne može ovršiti jer je on u vlasništvu kupca. Međutim, u ovom slučaju predbilježba prava vlasništva nije bila učinjena na vrijeme i kupac je ostao bez svog stana jer je Partner banka prije pokrenula ovrhu nad cijelom zgradom – pojasnio nam je licencirani agent za posredovanje u prometu nekretninama.

Već pri potpisivanju prvog kupoprodajnog ugovora, Stanoing je Vladimiru Oreškom prešutio hipoteke nad stanom u Jalkovečkoj ulici Grabanice 9, a potom i hipoteku nad stanom u Jalkovečkoj 108a. Vladimir Oreški im je vjerovao, a naposljetku je ostao izigran, bez stana i bez novca kojeg im je uplatio za stan.

– Oni su iskoristili njegovu naivnost i dobru vjeru. Da je gospodin Oreški prije potpisivanja prvog kupoprodajnog ugovora tražio uvid u knjižno-zemljišne knjige, vidio bi ubilježen teret nad stanom i ne bi Stanoingu uopće dao novac. Zato uvijek upozoravamo da je prilikom kupnje stana najsigurnije tražiti pomoć licenciranih agencija za posredovanje u prometu nekretninama, ako kupci nisu upoznati s cjelokupnom zakonskom procedurom – rekli su nam iz agencije. Vladimiru Oreškom ne preostaje ništa drugo, nego rješenje svog problema potražiti na sudu.

– Podigao sam tužbu i protiv Stanoinga i protiv direktora Eduarda Brumena. Međutim, naše pravosuđe je jako sporo i pitanje je kad će moj slučaj doći na red. Bio sam pošten, vjerovao sam Stanoingu, držao sam se kupoprodajnog ugovora. U više navrata pokušao sam spor riješiti dogovorom, ali bezuspješno. Sve što želim jest da mi se uplaćeni novac vrati i da konačno mogu početi normalno živjeti sa svojom obitelji – rekao je Oreški.

Brumen: Nadam se da će se nakon predstečajne nagodbe ovakvi slučajevi riješiti
Kako nam se iz trenutne uprave Stanoinga nitko nije htio javiti, komentar cijelog slučaja potražili smo od nekadašnjeg direktora Stanoinga Eduarda Brumena.
– U upravi nisam već dvije godine tako da ne znam u kojoj su fazi ovakvi slučajevi. Nikome nije u interesu da se takvi slučajevi ne riješe. Kada se završi predstečajna nagodba i ako ona prođe, Stanoing će vjerojatno nastaviti započete projekte. Na taj način, svi koji su stanove kupili vjerojatno će svoje stanove i dobiti. Nitko nema koristi od toga da se to ne dogodi – rekao nam je u kratkom razgovoru Eduard Brumen.
Prema započetoj predstečajnoj nagodbi, kratkoročne i dugoročne obveze Stanoinga prema dobavljačima i ostalim vjerovnicima iznose 272 milijuna kuna. Najveći vjerovnici su Hypo Alpe-Adria Bank koja potražuje 82 milijuna kuna, zatim Partner banka s gotovo 20 milijuna kuna, Imex banka s 12 milijuna, a Hrvatska poštanska banka s oko sedam milijuna kuna. Porezna uprava potražuje 15 milijuna, Zagorje-Tehnobeton 24 milijuna, Eduard Brumen deset milijuna, Grad Varaždin nešto više od šest milijuna, HAK Varaždin više od pet milijuna kuna. Koliko točno iznose obveze Stanoinga, zajedno s vjerovnicima koji su svoje tražbine prijavili do 7. siječnja, znat će se 12. veljače za kada je zakazano ročište radi utvrđivanja tih tražbina.

Tekst je prenesen iz 79. broja Tjednika eVaraždin, koji je izašao 31. siječnja.

Komentari