Priča žrtve RBA zadruge: 'Uništili su mi obitelj, podnijeli smo kaznene prijave protiv varaždinskih sudaca'

Branko Hleb iz Nedeljanca jedna je od brojnih žrtava takozvanih RBA štedno-kreditnih zadruga, zbog kojih je na stotine hrvatskih državljana ostalo bez svojih nekretnina, bez ogromnih količina novaca - a neki, poput Branka, i bez obitelji. Priča traje već desetak godina i još se ne završava.

Branko se bavio ugostiteljstvom, imao je restoran u Umagu, a jedan od poslova bila mu je i preprodaja automobila. Problemi su, kako nam dalje govori, počeli 2008. godine kad je htio pribaviti licencu za popravak turbina motora i onda zatražio kredit.

'30 tisuća eura iz torbe'

Stupio je u kontakt s izvjesnim Mario Čovranom, kreditnim posrednikom. On je zastupao Raiffeisen štedno-kreditne zadruge koje su, kako su isticali, bili zaduženi za razvoj ruralnog područja. Branko je krenuo u dogovor oko kredita - i ne sluteći da RBA zadruge nemaju veze s Reiffeisen bankom.

- Čovran je došao pogledati moju kuću koja bi išla pod hipoteku. Ponudili su mi 50 tisuća eura kredita, s vrlo povoljnom kamatom od 4,5 do 6,5%. Potom je načinio ugovor, u koji je unosio potpuno krive podatke. Izmislio je i za koju firmu radim te napisao da sam vozač kamiona, iako ja nemam položenu C kategoriju. - iznosi nam priču Branko Hleb. Vrlo brzo i objašnjava zašto su RBA zadruge izmišljale podatke.

- Njima je bilo bitno doći do nekretnine. Oni su odobravali kredite osobama za koje su znali da nisu kreditno sposobne. Potom sam dobio poziv da potpišem ugovor u Zagrebu kod javnog bilježnika Branka Jakića. Nikoga nije bilo od strane Zadruge kad sam potpisao ugovor. 

Deset dana kasnije Čovran je zakazao sastanak u austrijskom uredu RBA zadruge, kod direktora poslovnice Augusta Waltera. Tamo ga je već dočekalo neugodno iznenađenje.

- Direktor je iz obične kožne torbe izvukao 30 tisuća eura. Ja sam prvo reagirao da meni treba 50 tisuća, Čovran mi je govorio da ne pravim sada problem i odmah je sebi uzeo 2500 eura provizije. Rekao sam im da meni trebaju novce poslati na račun, a da mogu uzeti maksimalno 10 tisuća eura u kešu. - pripovijeda nam Branko. Oni su mu onda dali 10 tisuća eura, a za ostalo su mu obećali da će mu stići na devizni račun.

'Uništili su mi obitelj'

Nakon više tjedana čekanja na njegov račun je stiglo tek 7 tisuća eura i novi ugovor na 37 tisuća eura. No, sve što je dobio bilo je onih 17 tisuća eura. Potom je plaćao rate kredita i nakon 2 godine otplatio sveukupno 22.600 eura. Obećana kamata od 5-6% očito je iznosila triput više. Uz to je plaćao i zbog tečajnih razlika - i tada je jednom prilikom dao u Raifeissen banku 180 eura. Tamo su mu, na njegovo neugodno iznenađenje, rekli da RBA zadruge nemaju veze s njihovom bankom. Odlučio je raskinuti ugovor - da bi mu potom uz rješenje o raskidu stigao i ovršni zahtjev na vrtoglavih 48 tisuća eura. I od tada su za Branka počele pravne zavrzlame koje traju i danas. 

- Slobodno možete napisati da su mi uništili obitelj. Sada živim sam. - rekao nam je, očito pogođen svojom situacijom. Potom se s drugim oštećenicima - a prema nekim podacima RBA zadruge su u Hrvatskoj plasirale 500 milijuna eura kredita - pridružio udruzi, koja je i kroz javne prosvjede i kroz zakonske prijedloge pokušavala dobiti pravdu. Pomoć su pronašli u prvo u saborskom zastupniku Damiru Kajinu a potom i nezavisnom Marinu Škiboli. U srpnju ove godine Sabor RH jednoglasno je prihvatio zakon o ništetnosti svih ovih ugovora o kreditima, koji je po svom inicijatoru kolokvijalno nazvan Lex Škibola.

'Kaznena prijava protiv varaždinskih sudaca'

Ali, Brankovim mukama tu nije došao kraj. U Hrvatskoj je već rješeno 20 slučajeva u korist oštećenika, jedan od njih i u Ivancu. No, kako nam dalje iznosi, stvari zapinju na Općinskom sudu u Varaždinu.

- U ovom trenutku imam dva spora - ovršni postupak i parnicu protiv zadruge. Banka je došla i procijenila moju nekretninu na 680 tisuća kuna, što ona nema pravo učiniti. I to je triput manje od stvarne vrijednosti. Suci ne poštuju Lex Škibola, ne prihvaćaju tumačenje Ustavnog suda da se ovršni postupci moraju prekinuti do pravomoćnog završetka parničnog postupka. Mi smo zbog toga podnijeli i kaznenu prijavu protiv sutkinje Općinskog suda Gordane Kliček Horvat, više sudske savjetnice Ivančice Valjak te Alana Pretkovića, predsjednika Općinskog suda. - iznosi nam Branko Hleb, dajući nam na uvid prijavu iz koje je razvidno da je konkretni povod za nju bilo odbijanje odlaganja ovrhe za još jednu oštećenicu iz našega kraja, Mariju Maček iz Marčana. Tako se slučaj RBA zadruga samo još dodatno komplicira - stoga će i Branko ali i brojni drugi oštećenici morati tko zna još koliko čekati na završetak procesa. Na kraju ostaje neodgovorenim pitanje kako je bilo moguće da zadruga bez dozvole HNB-a plasira toliko kredita u Hrvatskoj i donese gotovo nerješive probleme stotinama, ako ne i tisućama, stanovnika Hrvatske.