Budućnost stočarstva u županiji

Križanić: "Ne možemo biti čistači Europe - ono što bi trebalo završiti u kafilerijama, završava kod nas"

Objavljeno: 06.09.2016. 11:25

Zadnja izmjena: 06.09.2016. 11:39

Dr. Josip Križanić, predsjednik Uprave Veterinarske stanice d.d. i zamjenik predsjednika Veterinarske komore Hrvatske, dao je intervju u kojemu se prvo osvrnuo na urgentni problem sprečavanja zaraze takozvane „bolesti kvrgave kože“, koja je došla do granica naše zemlje.

- To je virusna i zarazna bolest podrijetlom iz Afrike od koje obolijevaju isključivo goveda i nema bojazni za ljude. Kako se virus proširio na Makedoniju i Crnu Goru ustvrđena je potreba preventivnog cijepljenja goveda u županijama kao što su Dubrovačko-neretvanska, te u istočnim županijama. Cijepljenje treba napraviti izuzetno brzo, a obeštetiti stočare, kroz dogovor s administracijom EU.

Hrvatsko stočarstvo u problemima

No, ova je bolest samo dio problema stočarstva u Hrvatskoj i našem kraju:

- Situacija je svake godine sve lošija i lošija – ovdje je stočarstvo u totalnom kolapsu – primjerice, u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji nemamo nijednu klaonicu. Jednom dobrom politikom mogli bi brzo revitalizirati proizvodnju, posebno svinjogojstvo.

 

Potom je ustanovio kako je slična situacija u cijeloj poljoprivredi:

- Referentni prinosi su nam niski, negdje na nivou osamdesetih godina, jer ljudi zbog puno razloga malo ulažu u agro-tehniku. Zato poticaje treba davati jedan dio na jesen, jedan dio na proljeće.

 

Dr. Križanić se posebno zalaže za zaštitu domaće proizvodnje i kontrolu uvoza hrane sumnjive kvalitete.

- Izvoznički lobi je uništio Hrvatsku, uvozimo godišnje hranu u vrijednosti 3 milijarde eura i to upitne kvalitete. Treba pojačati rad inspekcije, ne možemo biti čistač Europe pa da ono što bi trebalo završiti u kafilerijama završava kod nas. Treba se provesti takozvana poštena trgovačka praksa, koja ne dopušta dampinške cijene pa da ista roba u Austriji košta 1 euro, a kod nas pola eura.

Govorio je i o problemu navodnjavanja:

- Poljoprivredna proizvodnja poput cvjećarstva i povrćarstva ne može se provoditi bez navodnjavanja ili odvodnje, čemu je preduvjet komasacija. Za pilot projekt su zainteresirane općine Petrijanec i Vidovec, imamo derivacijski kanal koji je sedam metara iznad polja a to je vrlo lako riješiti gravitacijski.

Loš Zakon o zemljištu

Kritizirao je važeći Zakon o zemljištu:

- Kao prvo, ne dozvoljava prodaju, a kao drugo, moramo izjednačiti cijenu zakupa – neki sustavi od par tisuća hektara plaćaju zakup 400-500 kuna po hektaru, dok poljoprivrednici s 5 do 10 hektara zemljišta plaćaju zakup 1500 do 2000 kn.

Treće i najvažnije – treba mladim obiteljima darivati zemlju, inače što ćemo s ogromnim površinama napuštene zemlje u Banovini. Mora se osnovati neka agrobanka, s kamatama na kredite od 1% ili i manje, a garancija bi bila ta darovana zemlja. Uz to treba smanjiti PDV na inputena 7-8%, te pomoći u plasmanu roba. Svugdje na svijetu imate takozvanu zavičajnu prodaju – škole, vrtići, vojska trebaju kupovati hranu u okruženju, a ne da je uvoze s Novog Zelanda. U Austriji postoji nepisano pravilo da u je trgovačkom centru najmanje 80% domaće robe. Osnovna je poruka da moramo biti samodostatni u stočarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji.

 

Na kraju intervjua objasnio je i zašto su stale mjere 4.1 i 4.2 iz EU fondova

- Glavna primjedba EK bila je na umjetno stvaranje uvjeta za dobivanje bodova na natječajima. Bivši je ministar Jakovina povećao dodjelu sredstava s 360 na 861 milijun kuna, jer je htio da nešto i mali dobiju, čimje je želio u jednom natječaju povući pola sredstava predviđenih za 7 godina. Stopirano je 1,2 milijarde kuna, od čega je sporno nekih 500  milijuna. Zbog toga je stopiran i natječaj za mjeru 7, koja je namijenjena lokalnoj samoupravi.

 

Komentari