HDZ: Svi povlače sredstva, samo ne naša Županija. Neće biti ništa ni od JPP škola, ni dogradnje kirurgije

Projekti Varaždinske županije, izgradnja i obnova škola po meodelu javno-privatnog partnerstva, kao i dogradnja kirurgije te gospodarska situacija u županiji, ali i u Hrvatskoj bile su teme današnje konferencije za novinare koju je sazvao HDZ Varaždinske županije i Grada Varaždina.

Kako je istaknuo predsjednik ŽO HDZ-a Anđelko Stričak, počelo se sa spinovima da se nešto kvalitetno radi, a zapravo se ne radi ništa i svi projekti padaju u vodu.

- Župan je počeo sa spinovima da se nešto kvalitetno događa u županiji, a tek se raspisuju natječaji za strategije. Projekt dogradnje kirurgije započeo je 2009. godine i od tada do danas, punih šest godina, traje najozbiljniji natječaj. I nakon šest godina natječaja imamo situaciju da su najizglednije tvrtke, jedna francuska i jedna austrijska, odustale od JPP-a. Opet smo na početku - istaknuo je Stričak i dodao kako je 2009. tadašnji župan Sabati potpisao dogradnju kirurgije po klasičnom modelu od kojeg je aktualni župan Štromar odustao.

- Znači da se taj sporazum tada 2009. godine proveo, mi već danas imali gotovu kirurgiju. Nitko u Hrvatskoj, osim u Varaždinskoj županiji, ne gradi po JPP modelu. I nikoga to ne zabrinjava. I nikoga ne zabrinjava da se šest godina priča o natječaju, prednatječaju i da sad ide sve ispočetka i nitko se ne zapita zašto taj natječaj traje šest godina - bio je oštar predsjednik županjskog HDZ-a.

Nadovezao se i na projekt Varaždinska županija - škole prema modelu JPP-a i zaključio kako ni od toga neće biti ništa.

- Svi gradovi i županije povlače sredstva iz EU fondova, povlače sredstva iz državnog proračuna, samo naša Županija ne. Mi već godinu dana čekamo odgovor na pitanje kako je moguće nešto graditi da nemaš ni projekt ni troškovnik. Ni od JPP škola isto neće ništa biti - rekao je Stričak i dodao kako od početka upozoravaju da je model JPP-a na rubu zakonitosti, da je preskup te da poziva župana da od toga odustane i neka počne raditi i voditi projekte kao ostatak Hrvatske.

Što se tiče proračuna, Stričak je naglasio kako se mnogo toga može iščitati iz rebalansa. A to je da je proračun smanjen za 8,3 milijuna kuna, da je preneseni manjak iz 2014. 9,7 milijuna kuna, da Županija predviđa podizanje okvirnog kredita od 9 milijuna kuna, da se i dalje 28 milijuna kuna troši tajnim ugovorima, da su stavke za ostale rashode 16,2 milijuna kuna, da stavke za usluge iznose 69 milijuna kuna, odnosno da Županija trećinu proračuna troši na usluge uz cijelu vojsku uposlenika, istaknuo je Stričak.

- Sve poslovne zone, osim Slobodne zone, posluju s minusom, a redovito iz proračuna dobivaju financijsku pomoć i svi direktori ostaju isti -  naveo je Stričak.

HDZ-ovac Josip Križanić osvrnuo se na gospodarsku situaciju Županije i države te komentirao rast BDP-a, za koji kaže nije zaslužna ova Vlada, već zemlje u okruženju.

- Treba jasno reći da ova Vlada i ova Županija ni jednim svojim potezom, ni jednom svojom strukturnom i gospodarskom reformom nisu pridonijeli rastu BDP-a. Nažalost, hrvatski građani taj lagani rast od 1,2 posto neće ni osjetiti jer on nije dovoljan ni za kamate onih kredita koje smo uzeli. Ni ovaj mali rast aktualna Vlada nije očekivala i oni se čudom čude. Rast se dogodio zahvaljujući zemljama u okruženju koje su napravile strukturne reforme, pa je to inercijom povuklo srećom i nas - naglasio je Križanić.

Naveo je kako je 50 posto naših mladih ljudi nezaposleno, odlaze u inozemstvo za poslom, a 4837 ljudi s varaždinske burze je izbrisano. Pitao se kako to nekima može biti normalno.

Osvrnuo se i na gospodarsku razvijenost općina u Varaždinskoj županiji te ustvrdio da rast redovito bilježe one općine koje imaju načelnike iz HDZ-a, a prema njegovom mišljenju, Županija tu nema nikakvih zasluga.  

- Općine koje vode u indeksu rasta gospodarstva sukladno podacima Fine su redom općine u kojima je HDZ na vlasti, tako da aktualna županijska vlast nema nikakvih zasluga u tome. Evidentan je i problem Grada Varaždina koji čini 30 posto gospodarstva Varaždinske županije i bilježi trend pada. U zadnjih deset godina u 20 poslovnih zona na našem području, Varaždinska županija je, od ukupnih 170 milijuna koji su uloženi, u te zone uložila tek 729 tisuća kuna, što je tek 0,42 posto - zaključio je Križanić.