srijeda u muzeju

Posjetite izložbu fotografija nastalih u Domovinskom ratu Mladena Genca

Objavljeno: 08.06.2017. 17:11

Zadnja izmjena: 08.06.2017. 17:14

Foto: facebook

U sklopu Srijede u Muzeju u palači Herzer otvara se izložba fotografija nastalih u Domovinskome ratu, koje je snimio varaždinski novinar Mladen Genc.

Izložba će se biti otvorena od 14. lipnja s početkom u 19 sati, pa sve do 9. srpnja, a iz Gencovog opsežnog opusa za tu je prigodu odabran reprezentativni izbor od oko 130 fotografija, snimljenih na istočnoslavonskom, zapadnoslavonskom, ličkom i južnodalmatinskom bojištu. Izložba je realizirana u organizaciji Državnoga arhiva u Varaždinu, a otvorenjem izložbe Ratni fotozapisi Mladena Genca ujedno završava ciklus Srijeda u Muzeju za prvu polovicu godineNo, Genc nije samo fotograf, on je i novinar, pa njegove fotozapise prati i dojmljiva, riječima zapisana priča. Glavna odlika ove izložbe jest uspješan spoj dokumentarne fotografije i njihov kvalitetni opis, čime se, i nakon više od dva desetljeća od tih događaja, u ratnim zapisima Mladena Genca čuvaju vrlo živa sjećanja iz Domovinskoga rata.


Mladen Genc put ratnoga izvjestitelja započeo je izvještajima o ratu u Sloveniji da bi u drugoj polovici 1991. g., najprije kao akreditirani novinar Večernjeg lista, a zatim i kao dragovoljac Domovinskoga rata, svojim fotografskim aparatom bilježio događaje na hrvatskim ratištima. U svojstvu novinara najprije odlazi na pokupsko bojište, a u jesen 1991. g. kao hrvatski dragovoljac našao se na pakračko-lipičkom bojištu. Tijekom 1992. g. bio je i na novljanskom ratištu, gdje na području Starog Grabovca nastaju fotografije koje dokumentiraju svakodnevicu hrvatskih bojovnika na tome prostoru. Te iste godine bio je i na istočnoslavonskome bojištu, na posljednjoj crti obrane Osijeka. U zimi 1992./1993. g. nastaju fotografije na ličkome bojištu, ponajviše u Gospiću i na prvim crtama bojišnice. Naposljetku, Mladen Genc dolazi i na južnodalmatinsko bojište, gdje fotoaparatom bilježi kulturocid počinjen nad tamošnjom sakralnom i profanom baštinom. 

 

Komentari