Foto - Dug put do rješenja višegodišnjeg problema tuja na groblju

Herman Haller je početkom 20. stoljeća posadio na varaždinsko groblje Thujuoccidentalis. U međuvremenu, klimatske promjene su učinile ove biljke ranjivima, jer današnja klima više ne odgovara njihovim prirodnim uvjetima.

One zbog toga fiziološki slabe i postaju podložne napadu biljnih bolesti i štetnika. Uz to, uvjeti u kojima tuje na groblju rastu nisu kao u prirodi, što dodatno pogoršava situaciju.

Problemi s tujama na varaždinskom groblju traju godinama, složeni su i rezultat su kombinacije različitih čimbenika. Klimatske promjene su se pokazale kao ključni faktor koji je pogoršao stanje tuja. Stoga je nužno poduzeti mjere za očuvanje ovog vrijednog zelenog nasljeđa, uključujući sadnju otpornijih vrsta i prilagodbu upravljanja zelenim površinama novim klimatskim uvjetima.

Klimatske promjene i njihov utjecaj na stoljetne tuje

Prva sveobuhvatna analiza zdravstvenog stanja tuja na varaždinskom groblju provedena je 2004. godine. Stručnjaci Šumarskog instituta identificirali su kompleksne uzroke problema, uključujući prirodni vijek trajanja tuja, ograničeni prostor za rast, lošiju kvalitetu sadnica i štetnike. Tada su, naime, na tujama uočeni tujin potkornjak i štitaste uši.

Nova studija iz 2018. godine potvrdila je da je zdravstveno stanje tuja zabrinjavajuće. Naglašeno je da su ekstremni vremenski uvjeti oslabili otpornost tuja i učinili ih podložnijima napadu štetnika, poput tujinogkrasnika i tujinog potkornjaka.Preporučena je sadnja otpornijih vrsta koje bi se bolje prilagodile promijenjenim klimatskim uvjetima.

Dijagnostika problema

Parkovi su na početku 2022. godine implementirali digitalni sustav za praćenje zdravstvenog stanja stabala, omogućivši preciznu procjenu stanja tuja.

Različitim analizama nakon toga tražili su se uzroci problema s tujama. U 2023. godini na groblju se radila kemijska analiza tla, analiza sustava za navodnjavanje i utvrđivanje njegove uspješnosti, analiza biljnih tkiva, kao i analiza rasprostiranja korijenovog sustava.

Utvrđeno je da je tlo bez adekvatne količine humusa. Prema sastavu, tlo na varaždinskom groblju je šljunčano i praškasto, a takvo tlo ne dozvoljava zadržavanje i održavanje optimalne razine vlažnosti. Tlo je izuzetno suho, a suhoća tla započinje već kod samog horizonta trave i onda cijelim profilom od 50 cm. Upotrebom penetrometra utvrđena je kritična zbijenost tla koja sprječava razvoj korijena i funkciju vodozračnih odnosa.Voda i hranjive tvari sporo i teško prodiru u tlo te ono nije prikladno stanište za mikrobiološki svijet, nužan za opstanak biljaka.

Analizirana je stvarna protočnost sustava navodnjavanja. Tenziometrom se mjerio stupanj vlažnosti tla na više različitih lokacija, te su ostavljeni senzori za mjerenje vlage. Navodnjavanje je razvedeno na poljima: 1-8, 17, 18, 19, 20 i 36. Pod sustavom navodnjavanja na varaždinskom groblju nije zelenilo u poljima 5., 6., 9. do 16., 21. do 35 te 40 i 41. Bunar na groblju svojim kapacitetom ne može optimalno navodnjavati niti dio koji je na njega priključen.

Ispuhivanjem tla uz pomoć stlačenog zraka u blizini korijenskog sustava tuja, na nekoliko lokacija na groblju analiziralo se kako se korijenje širi i kako tlo utječe na njihov rast. Korijenov sustav se razvija jako plitko. Izdanci korijena pronađeni su na dubini od 2 do 15 cm ispod razine tla. Bilo kakva suša može direktno isušiti korijen. U situacijama izrazito niskih temperatura, korijen će biti direktno izložen smrzavanju. Kod ovakvih vrsta bilo bi idealno da se apsorpcijski korijen, koji ima funkciju upijanja vode i hranjiva, spušta do 20 ili 30 cm dubine. Širina rasprostiranja korijena je prosječno 40 do 50 cm, što je vrlo usko i pruža malu mogućnost upijanja vode i hranjiva. Korijenje raste u teškim uvjetima, okruženo grobovima, grobnicama, stazama i sličnim elementima groblja koji pospješuju ekstremno zagrijavanje ljeti i refleksiju topline.

Analiza biljnih tkiva pokazala je pojavu većeg broja štetnika i patogena na tujama varaždinskog groblja. Neka stabla izložena su napadu tujinogkrasnika i tujinog potkornjaka. Uz njih,primijećeni su i  štitasta uš, grinje i crveni pauk. Koprivna grinja bi mogla imati važnu ulogu u pojavi simptoma na groblju odnosno mogla bi se povezati s gubitkom zelenila, te prisustvom žute i smeđe boje na listovima tuja. Također, štitasta uš može imati ulogu u sušenju tuja. Utvrđena je i prisutnost gljivičnih oboljenja (Phytophthoraparasitica, Pestalotipsisfunerea) te truleži (Armillariaspp). U slučaju varaždinskog groblja, niti jedan štetnik ne može se proglasiti terminalnim ili primarnim. Oni su prisutni i napadaju tuje te pospješuju njihovo sušenje.

Sušenju tuja značajno pridonosi i radijacija topline od nadgrobnih uređaja na groblju, kao i korištenje groblja općenito jer na njemu biljke ne rastu u prirodnim uvjetimakakvi bi bili primjerice u nekom parku. Recentno slabije zdravstveno stanje tuja na groblju i njihovo mjestimično odumiranje dodatno je katalizirano promjenama klimatskih uvjeta, tj. njihovim pogoršanjem u smislu temperaturnih ekstrema (pogotovo toplih zima) i značajnog pogoršanja oborinske raspodjele tedugih razdoblja suša.

Rezultati istraživanja predstavljeni na okruglom stolu

Na temu „Zaštita Gradskog groblja Varaždin – spomenika parkovne arhitekture“ održan je 5. rujna 2023. godine okrugli stol u organizaciji Parkova d.o.o. iz Varaždina i Javne ustanove Priroda Varaždinske županije. Svrha organizacije okruglog stola bila je upoznati relevantnu stručnu javnost s rezultatima recentnih istraživanja stanja zelenila na Gradskom groblju Varaždin, te otvoriti raspravu s ciljem zajedničkog definiranja konkretnih smjernica za poboljšanje zdravstvenog stanja vegetacije na Gradskom groblju u Varaždinu.

Preporučene mjere sanacije uključuju optimizaciju uvjeta tla (rahljenje tla radi dekompakcije i poboljšanja vodozračnih odnosa), revitalizaciju tla, folijarni tretman grmova tuja biološkim stimulatorom imuniteta, optimizaciju sustava za zalijevanje i sadnju zamjenskih otpornijih vrsta.

Preduvjet za optimizaciju navodnjavanja je bio novi bunar koji je prošle godine izgrađen na novom dijelu groblja, nakon čega slijedi razvod glavnih vodova i postepeno priključenje pojedinačnih polja.

Primjenom suvremenih metoda i znanstvenih principa u razdoblju od idućih nekoliko godina će se rješavati ovaj složeni problem i osigurati dugoročna održivost zelenih površina na varaždinskom Gradskom groblju. Groblje je veliki prostor i radi ekonomičnosti i efikasnosti će se prvo testirati različite mjere na manjim prostorima, a onda analizirati njihovi rezultati i donositi odluke o sveobuhvatnoj primjeni na cijelom groblju.

Traganje za rješenjima: Od revitalizacije tla do novih vrsta

Testirat će se različiti scenariji revitalizacije tla, radit će seinokuliranje tla pripravkom na bazi Trichodermaatrobrunneum, fitopatološki tretman grmova tuja mineralnim uljem i gljivom Beauveriabassiana te folijarni tretman poboljšivačima zdravstvenog stanja stabala. Sukladno preporukama stručnjaka testirat će se sadnice tuja iz različitih proizvodnja ali i sadnja novih vrstaJuniperuscomunis „Hibernica“ i Chamaecyparislawsoniana „Columnaris“. Cilj je utvrditi koja vrsta bolje podnosi stanišne uvjete na Gradskom groblju u Varaždinu u revitaliziranom tlu obogaćenom raznim biološkim komponentama i kako će se nove vrste uklopiti u sadašnju krajobraznu sliku groblja.

Očuvanje zelenila na varaždinskom groblju predstavlja složen i dugoročan izazov koji zahtijeva multidisciplinarni pristup. Stručnjaci iz različitih područja marljivo rade na razumijevanju kompleksnih uzroka problema te na razvoju održivih rješenja. S obzirom na prirodu živog organizma, prilagodba na nove uvjete je postupna. Iako će rezultati biti vidljivi tek nakon određenog vremena, sustavnim praćenjem i primjenom znanstvenih spoznaja grade se temelji za zdravije i vitalnije zelenilo u budućnosti.