Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćeni su Nacrti prijedloga izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Vlada je navedene Zakone uputila u saborsku procedure.

Ovo je, zapravo, nastavak reformskog procesa koji ima za cilj ubrzati i pojeftiniti sustav izdavanja dozvola, smanjiti birokraciju i rasteretiti gospodarstvo od nepotrebnih nameta.

Predloženim zakonima smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji, odnosno administrativno se rasterećuju profesije inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. 

Isto tako, osigurava se provedba mjere iz Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji je donesen Zaključkom Vlade RH 3. siječnja 2019. godine, smjernice Svjetske banke i mjera za liberalizaciju tržišta usluga te zacrtana mjera u kontekstu iskazivanja namjere pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

- Ovim novim izmjenama zakona nastavljamo uvoditi reda u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te dodao kako su ovi potezi početak stvaranja konkurentnije države.

Ukida se, naime, obveza članstva u komori za navedena dva zanimanja te novčani nameti koji proizlaze iz toga. Time se omogućuje dobrovoljno članstvo i, naravno, normalno daljnje bavljenje svojim poslom pod istim strukovnim načelima.

Napomenimo da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200. - Zato, ako želimo biti konkurentna zemlja moramo provoditi reforme, a upravo su ove izmjene zakona dio Vladinog plana reformi koji je donesen prošle godine. Svi govore o reformama, a kad ih počnemo provoditi nailazimo na otpore. Prema Svjetskom izviješću o konkurentnosti Hrvatska je na 135. mjestu zbog prekomjernog opterećenja tržišta. Hrvatsko tržište je za oko 30% snažnije regulirano od prosjeka EU, a 40% kod profesionalnih zanimanja. Uz svo poštovanje tradiciji prema tradiciji moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata i šetnje po šalterima, a promjenama koje uvodimo u Ministarstvu graditeljstva radimo upravo to. Ili ćemo se mijenjati ili će nas i svi preskočiti – rekao je Štromar.

Podsjetimo i da su u Saboru prije pola godine izglasani Zakoni o gradnji i prostornom uređenju čime smo stvorili efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, a u korist građana i investitora.Tri su ključne promjene: smanjenje broja procesa za izdavanje dozvola, pojeftinjenje izdavanja dozvola i ograničavanje rokova javnim službama za očitovanje.

Zakoni su u primjeni te se i dalje nastavlja s razvojem digitalnog sustava i s dodatnim rasterećenjima od birokracije i nameta. To će se postići kroz daljnji razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja, gdje je cilj na jednom mjestu okupiti sve prostorne planove i sve intervencije u prostoru. Sustav uključuje i razvoj e-Inspekcije, e-Arhiva (u kojem će biti pohranjene sve dozvole) i e-Planova (sa svim planovima). Projekt daljnjeg razvoja digitalnog sustava sufinancirat će se iz fondova Europske unije sa 111 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 131 milijun kuna.

 

Komentari

17.10.2019. 11:27h Zadnja izmjena: 17.10.2019. 11:30

Izvor: Sponzorirana objava