Jeste li se ikad pitali kako bi to bilo da ste rođeni u obitelji koja se ne brine dobro za vas ili nema takve mogućnosti? Stavimo se na mjesto te djece koja žive u udomiteljskim obiteljima.
Oni nikad nisu imali poljupce biološke majke, nikad nisu osjetili zagrljaj vlastitog tate, druženja s pravim bakom i djedom…
Ponekad ne znamo cijeniti svoju obitelj i puno lijepih trenutaka koje s njima provedemo, a ta djeca bi dala sve za to. Također, udomitelji i njihove obitelji koji moraju zamijeniti sve te uloge moraju biti jaki, ali, kažu udomitelji, najteže ih je na kraju pustiti.
Tako su se u varaždinskoj V. osnovnoj školi, točnije 8. b. razred i sudionici EKO grupe skupili da udomljenoj djeci daju igračke, koje su donijeli i skupili učenici škole, a kojima bi barem donekle udomiteljima olakšali brigu za tu djecu.
Došlo je par udomitelja, osmero slatke djece i bivša učenica V. osnovne škole koja je također bila udomljena. I nakon kratkog ravnateljevog govora, udomiteljice su sve prisutne pobliže upoznale s djecom ispričavši njihove priče.
Udomiteljice su rekle da udruga Zipka djeluje od 2006., da ima 45 članova i preko 250 djece koje nema dom i da im je svaka pomoć dobrodošla.
Pitale su učenike znaju li razliku između udomljene i posvojene djece na koje su pokušali dati odgovor. Bilo je suza kada su čuli priče o udomljenoj djeci. Učenici su sveukupno donirali četiri pune kutije igračaka za tu malu dječicu.
Kad su dječica primila igračke, osmijeh im nije silazio s lica! Svi su otišli, kako bi se reklo, s tim osmjehom na licu i rukama punih igračkama.
Komentari