Prvi naftna bušotina na svijetu - u Međimurju!

Prije nego je svijet čuo za Kuvajt, Bliski istok, naftna polja u Texasu, prije nego su snimani razni filmovi o naftašima, crnom zlatu, prije nego je većina svijeta uopće znala da se nafta može crpiti, Međimurje je imalo legitimno crpilište nafte, prenosti eČakovec.com

Mjesto o kojem govorimo je Peklenica, a čiji naziv potiče od riječi “pekel” koja je simbolizirala crnu gustu tekućinu koja je izlazila iz zemlje, a koju danas poznajemo kao sirova nafta.

Ako odemo dublje u povijest, u vremena prije Panonskog mora i to preko 66 milijuna godina saznati ćemo da je ocean Tethys prikrivao veći dio Europe i Sredozemnog mora. Nakon toga prije 20-ak milijuna godina došlo je do tektonskih poremećaja kada se dižu masivi danas poznati kao Alpe, Dinaridi i Karpati, a područje zarobljeno između njih je bilo popunjenom morskom vodom koja se miješala sa slatkom vodom, tu površinu poznajemo kao Panonsko more.

Do prije 13 milijuna godina Panonsko more polako gubi vezu sa Sredozemnim morem te, pošto geološki gledano, nastaje veliko jezero, voda polako gubi salinitet te dolazi do izumiranja slanovodnog života koji se taloži na dnu, a počinje bujati slatkovodni život gdje je za izdvojiti jedna vrtsa puža u vapnenim laporima naziva Radix croatica, a danas prema njemu te naslage nazivamo Croatica naslage.

Uglavnom poznato je da je nekada davno na našem području život bio bujan, pa su tako i naslage koje su nastajale izumiranjem tog života bilo bogate organskom tvari iz koje se milijunima godina kasnije proizvodila nafta.

Nakon ovog malo podužeg uvoda dolazimo do Peklenice i to u godinu 1856. koja se smatra kao početkom korištenja nafte u Peklenici. Te je godine kraj potoka Brodec postojalo okno duboko oko 4 metra, a služilo je za crpljenje nafte, te se dnevno dobivalo oko 30 do 35 litara crne sirove nafte.

Takva nerafinirana nafta se prvenstveno koristila kao mazivo za podmazivanje naprava i alata, a među ostalima koristilo se i na imanju grofa Feštetića.

Grof Feštetić je, slobodno možemo ustvrditi, svjetski poznata osoba po tome što je on prva osoba na svijetu koja je plaćala radnu snagu za dobivanje nafte, a to su bili dva muškarca i jedna žena koji su dnevno dobivali 2 forinte i 2 krajcera.

Prva naftna bušotina koju je izveo Edwin Lautentine Drake zabilježna je u davnoj 1859. godini, a dubina koju je bušio je bila između 19 i 23 metra. To je ujedno godina koja se u literaturi uzima kao početak industrijskog pridobivanja nafte. U Peklenici su prva bušenja bila izvedena 30ak godina nakon spomenutih bušenja u Pensilvaniji, SAD.

Više na eČakovec.com

Foto: eČakovec.com