FOTO Varaždin: Hrvatskim antifašistima neprihvatljiva rehabilitacija četništva i ustaštva

Obilježavanje 70. obljetnice pobjede nad fašizmom u Varaždinu je u srijedu nastavljeno svečanom akademijom u koncertnoj dvorani HNK...

Na svečanoj akademiji okupljenim gostima, uzvanicima i građanima obratili su se zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić, gradonačelnik Grada Varaždina Goran Habuš, te predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), Franjo Habulin.

Obljetnica pobjeda nad fašizmom u demokratskoj Europi i u Hrvatskoj je značajan datum, a mi u Hrvatskoj imamo veliki broj razloga da je dostojanstveno obilježimo, istaknuo je Habulin.

- Na prostorima okupirane Kraljevine Jugoslavije nije bilo pokreta otpora već se dogodio općenarodni ustanak naroda koji je s oružjem krenuo u borbu za oslobađanje zemlje od okupatora, fašističke Italije, Njemačke i domaćih kvislinških snaga. Hrvatski narod  dao je ogroman doprinos pobjedi nad fašizmom. Mnogi Hrvati položili su svoje živote u toj borbi, naoružani ili pak goloruki u brojnim logorima – naglasio je Habulin dodavši da su hrvatski partizani isprali svojim sudjelovanjem u NOB-i ljagu koju je Hrvatskoj nanio sramotni Pavelićev kvislinški režim.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH kazao je da je hrvatskim antifašistima neprihvatljivi pokušaji rehabilitacije Draže Mihajlovića i četništva u susjednoj Srbiji.

- Četnički pokret nije bio antifašistički, ne možemo prihvatiti njegovu rehabilitaciju,  baš kao ni slične pokušaje s ustaštvom u Hrvatskoj i belogardejcima u Sloveniji. Nikakva revitalizacija fašističkih režima ne dolazi u obzir, jer to vodi podjelama u društvu, razdoru, širenju mržnje i nesnošljivosti – ustvrdio je Habulin koji je uvjeren da Hrvatska mora postati mjesto za primjeren život svih građana.

Podsjetimo, varaždinski je kraj nakon kratkog travanjskog rata i propasti Kraljevine Jugoslavije bio uključen u sastav Velike župe Zagorje, jedne od 22 velike župe koje su činile NDH.
Već od početka 1941. počinje progon nepoćudnih građana i seljaka, u prvom redu Srba, Roma i Židova, te poznatijih komunista. Mnogi su stradali u ustaškim logorima, od kojih se jedan nalazio u gradu Lepoglavi, a posljednji logoraši likvidirani su u zadnjim danima NDH.

Iako Varaždin do 1945. nije bio oslobođen, ostali gradovi i županije su bili povremeno i pod partizanskim nadzorom. Treba tu spomenuti "Podravsku republiku", oslobođen teritorij koji se protezao od Šemovca do Virovitice, sa središtem najprije u Ludbregu, a nakon oslobođenja u studenom 1943., u Koprivnici. Kod Šemovca je vođena i najveća bitka u našem širem zavičaju - Šemovečka, odnosno bitka za oslobođenje Ludbrega (3. listopada 1943. godine).

Osim Kalničkog partizanskog odreda koji je djelovao Podravini, Zagorju, Bilogori, Moslavini i Međimurju, početkom rujna 1943. osnovana je brigada "Braća Radić" - prva partizanska operativna jedinica. Na našem području osnovan je Deseti korpus zagrebački, u selu Rasinja koje je tada administrativno spadalo u ludbreški kotar.

Konačno oslobođenje, naš je kraj doživio početkom svibnja 1945. Prvo su oslobođeni Koprivnica, Ludbreg, Martijanec, a zatim u noći 7. na 8. svibnja i grad Varaždin, te istovremeno, novomarofsko i ivanečko područje. Zaslužni za to su bili borci 51. i 36. divizije 3. Jugoslavenske armije pod vodstvom generala NOVJ Koste Nađa.

Upravo je u oslobođenom Varaždinu maršal Tito održao prvi svoj govor u oslobođenoj državi, 19. svibnja, s balkona palače Erdödy na Kapucinskom trgu.