Radi bolje promocije varaždinski vinari bi se trebali udružiti

O tek završenoj berbi i perspektivama hrvatskog vinarstva proteklog tjedna novinari Varaždinskog tjednika razgovarali su jednim od najpoznatijih vinara našeg kraja, vlasnikom Vinarija Mežnarić, Hrvojem Mežnarićem u njegovoj vinariji smještenoj na Vinskoj cesti Jalžabet.

- Što se tiče vremena u našem kraju je godina bila zeznuta, ali berba je na kraju bila dobra. U svom sam vinogradu nabrao oko 15 posto više nego lani. Vinarija Mežnarić istaknula se tako što smo na postojeću tradiciju dogradili suvremenu tehnologiju. Smatram da vinarstvo nije trka na 100 metara, nema tu brze zarade - rekao je Mežnarić.

Upravo takvom filozofijom vodi se pri planovima za razvoj obiteljske vinarije, a oslanja se i na savjete inženjera agronomije Dinka Brlenića.

- Proizvodim vina koja se smještaju u neku srednju kvalitetu te nastojim imati više sorti vina. Tako trenutno godišnje napravim 15 000 butelja, a imamo šest sorti vina, od pinota crnog do muškata žutog, jer nije dobro bazirati se samo na jednu - ukusi se razlikuju. Ako nastavimo ovako raditi za 30 godina bit ćemo super vinarija. Smatram da ćemo ostati butik vinarija te da nećemo ići na više od 30 000 boca. Ovo nije biznis, nego gušt i ljubav i zato mora ostati u tim omjerima. Oko 90 posto vina prodamo na domaćem tržištu, našim uhodanim kupcima. Malo radimo s restoranima. To je segment raznih formalnih i neformalnih događaja te zabava gdje se potroši 300-njak boca vina - kazao je Mežnarić o planovima za budućnost.

Najpoznatiji posao ove vinarije je bio prodaja pinota crnog Croatia Airlinesu u sklopu njihove promotivne kampanje “okusi Hrvatske” gdje je ovo vino predstavljalo crna vina regije Zagorje.

>>Kneginečki pinot crni Vinarije Mežnarić toče na letovima za London

- To mi je jedan od ljepših poslova. Oni su došli zbog pinota crnog kojeg u našem kraju nema puno. Moja vinarija je praktički bila jedina u kraju koja je mogla zadovoljiti količinom i kvalitetom što je bilo dio njihove priče o hrani i vinima iz pet dijelova Hrvatske - objasnio je Mežnarić.

Vinari razjedinjeni

U posljednjih desetak godina kvaliteta vina, kod profesionalnih vinara i amatera, znatno je porasla, a Varaždinska županija spada među najobrazovanije po broju podrumara.

- Kakvoća vina se podigla u posljednjoj rekonstrukciji vinograda, kada su bili poticaji, pa su sađene visokokvalitetne sorte koje spadaju u našu regiju. S naglaskom na ranije sorte dozrijevanja, a pojavile su se 3-4 sorte crnih vina kojih nije bilo jer kod nas jer takva vina nisu bila zastupljena. Kakvoća vina je bolja nego nekad. Problemi su u plasmanu jer podrumari nisu ujedinjeni niti imaju zajednički nastup na tržištu. Drugi problem je ogromni uvoz vina. To su vina lošije kakvoće, a svojom cijenom blokiraju domaća vina. Ne postoji marketing za vina naše regije - istaknuo je Brlenić.

Mežnarić je dodao i da priča o vinskim cestama nije dorečena jer brojni objekti na takvim cestama uopće ne rade.

- Vinske ceste one nemaju sadržaja pa nema ni publike. Konačno je napravljena nekakva regionalizacija područja Hrvatske s obzirom na poljoprivrednu proizvodnju i vinarstvo i mi spadamo u sjever zemlje, koji se naziva Bregovita Hrvatska, a sad bi se vinari trebali organizirati u klaster ili nešto slično te se ozbiljno početi promovirati. Na tome treba puno raditi. Na varaždinskom području vrlo je malo ozbiljnih vinara, možda tek dva žive od tog posla. Ulaskom u EU više nema kvota uvoza vina i pesimističke prognoze su da će 50-70 posto malih i srednjih vinara u Hrvatskoj zatvoriti. O vinima treba educirati i građane, ako Hrvati mogu 10 kn platiti pivo, mogu toliko dati i za čašu vina - smatra Mežnarić.

Izvor: Varaždinski tjednik