Sezona kupanja: Kako možemo izbjeći nesreće i utapanja

Budući da traje sezona kupanja, varaždinska je policija uputila apel građanima na oprez kod ulaska u vodu i plivanja te podsjetila na pravila kojima možemo izbjeći nesreće i utapanja.

Kako će tijekom ljetnih dana mnogi građani osvježenje od ljetnih vrućina i sparina potražiti u kupanju na jezerima, rijekama, bazenima i moru, moramo biti svjesni kako kupanje, uz veselje, skriva brojne opasnosti.

Ponajprije je riječ o utapanju, ali vrebaju i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu. Najopasnija područja su: rijeke, jezera, pa tek onda more.

Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju virove, usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera pak imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno, temperatura je u jezeru pri površini toplija, a u dubini hladnija.

Velik problem kupačima zna predstavljati i raslinje o koje se zapletu, pa se uspaničare i na kraju utope. Velik je rizik i kupanje u muljevitim šodericama zbog naglog pada dna i slabe vidljivosti.

Jedna od najčešćih grešaka koju mnogi čine ulazak je u vodu nakon što su pojeli obrok ili sendvič. Pravilo je da nakon obroka treba pričekati jedan sat.

Konzumiranje alkohola glavni je čimbenik rizika kod utapanja u mladih osoba, ali i odraslih i svakako ga treba izbjegavati. Ako bolujete od nekih kroničnih i težih bolesti, izbjegavajte kupanje na osamljenim i nesigurnim mjestima. Činite to u prisutnosti drugih kako bi vam uvijek netko mogao pružiti pomoć, ukoliko vam je potrebna.

Ne izlažite se predugo jakom suncu, ne ulazite vrući u hladnu vodu, uvijek treba postepeno ulaziti u vodu kako bi se organizam pripremio bez obzira koliko je more ili neka druga vodena površina topla.

Roditelji posebno trebaju djecu držati na oku i brinuti za njihovu sigurnost, što znači da se nikad ne smiju posve opustiti. Djeca se brzo izgube u masi kupača i lako se utope u plićaku. Pogrešno je misliti da se starije dijete može samo brinuti za mlađe. Nadzirite svoju djecu, čak i ako znaju plivati.

Osim toga, nikad ne treba ulaziti u vodu nepoznate dubine. Primijetite li osobu koju je uhvatio grč tijekom plivanja, nemojte joj prilaziti nego je prvo umirite, dodajte loptu ili neki drugi plutajući objekt da se osjeća sigurnije. Tek onda priđite osobi na dva metra, a ako osoba pluta, najprije je poprskajte vodom da vidite reagira li uopće.

U slučaju da sumnjate na ozljedu kralježnice nakon skoka, odmah pozovite Hitnu pomoć i eventualno pomognite osobi da joj se otvore dišni putevi.

Za kupanje koristite uređena kupališta koja su pod nadzorom. Ukoliko u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć, pozovite nadležne službe na broj 112.

Kodeks sigurnosti na vodi:
- ne plivaj najmanje jedan sat nakon obroka,
- ne plivaj ako si konzumirao alkohol,
- ne ulazi vruć u vodu,
- ne skači u vodu nepoznate dubine,
- nikad ne plivaj sam,
- plivaj u blizini spasilaca,
- poštuj upute i znakove spasilaca,
- dogodi li ti se nevolja, ostani smiren,
- plutaj na leđima i maši jednom rukom za pomoć,
- ako u vodi uočiš nekog u nevolji, odmah potraži pomoć.