Veliki intervju na kraju mandata dekana Klopotana: Evo što bi sve mogli studirati budući MEV-ovci

Nakon četiri izazovne, ali i uspješne godine, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan u velikom se intervjuu osvrnuo na buduće planove za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Međimurju.

Glavni cilj u budućnosti svakako je razvoj novih studijskih programa koji će doprinijeti daljnjem pozicioniranju MEV-a kao vodeće visokoškolske ustanove u ovom dijelu Hrvatske, ali i revizija postojećih. Naime, kako bi Međimursko veleučilište odgovaralo na trenutne potrebe tržišta rada kvalitetni studijski programi prilagođeni izazovima današnjice su prioritet.

• Iza aktualne uprave Veleučilišta brojni su realizirani projekti čime Međimursko veleučilište postaje sve prepoznatljivije u znanstvenom i obrazovnom smislu. Što biste izdvojili kao najvažnije?

Na kraju prvog mandata na čelu Međimurskog veleučilišta u Čakovcu želim s ponosom istaknuti sve uspjehe koje smo postigli zajedničkim, nesebičnim i upornim radom i zahvaliti svima koji su svojim predanim radom, dijeleći viziju napretka Veleučilišta, doprinijeli pomacima prema kvaliteti, radu, kolegijalnosti, znanstvenoj prepoznatljivosti i ugledu svih nas zajedno kao kolektiva, naših studenata i lokalne zajednice koja nam daje veliku potporu u radu.

Prije svega valja istaknuti da smo zajedničkim naporima i snagama u lipnju 2020. dobili trajnu dopusnicu za studijski program Održivi razvoj gdje je bila zabrana upisa i pismo očekivanja. Izašli smo iz izvanredne akreditacije te brzo ušli u redovnu akreditaciju cijele ustanove. U godinu dana značajno smo obnovili knjižnični fond s novim knjigama, stručnim časopisima te internetskim izdanjima udžbenika i skripta i gotovo sve informatičke učionice.

Ipak, ono što posebno treba izdvojiti je uspješna realizacija kapitalnog projekta, Centra održivog razvoja vrijednog 11,8 milijuna kuna. U njemu su smještena i opremljena 4 znanstvena laboratorija – Biokemija okoliša, Održivi razvoj, Laboratorij primijenjene automatike i Laboratorij proširene stvarnosti, konferencijska dvorana i dvorana za sastanke.

Unatoč korona krizi u kojoj je bilo privremenog zatvaranja poslovanja i ograničenja mobilnosti, MEV je uspješno obnovio i opremio treću zgradu Veleučilišta, koja sve više preuzima svoju ulogu u smislu odvijanja radionica, praktične nastave, redovite nastave, studentskih konferencija, suradnje s gospodarstvom i rad na novim projektima.

Kroz rad Centra održivog razvoja osigurana je istraživačko-razvojna infrastruktura koja će poslužiti za provedbu temeljnog industrijskog istraživanja, eksperimentalnog razvoja i obrazovanja u području biokemije okoliša, održive gradnje, primijenjene automatike i proširene stvarnosti te će se pojačati suradnja između Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i drugih istraživačkih institucija i gospodarstava.

• Međimursko veleučilište u prošlom je razdoblju pokazalo da odlično surađuje s raznim ustanovama na brojnim projektima. O čemu je tu sve riječ?

Upravo tako. Međimursko veleučilište može se pohvaliti iznimno dobrom i uspješnom suradnjom s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, javnim institucijama te ostalim visokoškolskim, srednjoškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, ali i gospodarstvenicima.

U prošlom razdoblju uspješno smo proveli projekt Mreža živih dvorca, a u suradnji s lokalnom zajednicom i partnerima iz gospodarstva uspješno smo prijavili još nekoliko projekata kako bismo i u budućnosti osigurali financiranje istraživačkog dijela COR-a.

Zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnom zajednicom, partneri smo na važnom projektu vrijednom 2,9 milijuna eura koji će dati veliki doprinos u razvoju Centra održivog razvoja. Riječ je o uspostavi Regionalnog znanstvenog centra za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području – LORI koji će isto tako doprinijeti i daljnjem razvoju cijelog Veleučilišta. Naime, obrazovni programi koje ćemo izraditi će biti korišteni u svim svjetskim centrima koji koriste metodologiju i koncept Newton soba u učenju mladih. To je do sada najveći pojedinačni projekt na kojem sudjeluje Veleučilište.

Valja spomenuti i pokretanje znanstvenog časopisa CRDJ s međunarodnim uredništvom, koji je nakon dvije godine izdavanja dobio financijsku potporu resornog ministarstva, te se očekuje ulazak u najznačajnije svjetske znanstvene baze: WOS, Scopus i Econlit.

Od prvog dana mandata postajemo partner na svim međunarodnim znanstvenim konferencijama ESD - Economic and Social Development te pozicioniramo Međimursko veleučilište u Čakovcu na međunarodnu znanstvenu kartu. Naši zbornici radova sa konferencija iz 2020. i 2021. su indeksirani u Econlitu, a uskoro bi trebali biti i u WOS-u. Partneri smo na konferencijama Entrenova koja je indeksirana u Scopus i WOS, te na konferenciji RRT.

• Osim suradnje s lokalnim institucijama i zajednicom, treba spomenuti i međunarodnu suradnju i suradnju s gospodarstvom. Koje biste ovdje projekte i aktivnosti posebno naglasili?

Međimursko veleučilište nositelj je Erasmus+ Povelje u visokom obrazovanju, koja nam pruža niz mogućnosti suradnje s visokim učilištima i ostalim pravnim subjektima u Europi i šire. Uključeni smo u projekte KA131 u okviru kojih sklapamo sporazume s visokim učilištima u Europi, kao i projekte KA171 koji se odnose na sve ostale zemlje svijeta. Imamo sklopljen čitav niz sporazuma s veleučilištima i sveučilištima u cijeloj Europi, surađujemo i s Egiptom te očekujemo i skoru suradnju sa sveučilištem u Tbilisiju, u Gruziji. Trenutno provodimo tri KA131 projekta vrijedna preko 100 tisuća eura te dva KA171 projekta u iznosu od 115 tisuća eura.

U prilog svemu navedenom govori i činjenica da je broj naših studenata koji odlaze na Erasmus+ u porastu, a u prosjeku nam na MEV po semestru stiže dvoje studenata. Dvanaest naših studenata stručnog studija Računarstva i tri nastavnika sudjelovali su na kratkom programu mobilnosti u Litvi gdje su u grupama, zajedno s a studentima iz Grčke, Latvije, Njemačke i Litve izrađivali projekt za pametne kuće.

Međunarodnu suradnju potrebno je kontinuirano graditi. Osim programa mobilnosti studenata i zaposlenika, poticat će se i pokretanje združenih studijskih programa s uglednim fakultetima i veleučilištima u inozemstvu. Potrebno je uspostaviti više partnerskih obrazovnih ustanova s kojima se može realizirati mobilnost unutar uskog područja struke u području održivog razvoja budući da je broj takvih institucija premalo zastupljen, posebno u odnosu na institucije iz drugih studijskih programa na Veleučilištu.

S obzirom da su studijski programi na veleučilištima okrenuti tržištu rada, velik dio našeg budućeg rada bit će usmjeren na jačanje suradnje s gospodarstvom kroz zajedničke projekte. Time ćemo osigurati prepoznatljivost naših programa na tržištu rada, ali i omogućiti lakše uočavanje nedostataka postojećih programa.

Suradnja s gospodarstvom jačat će se kroz sve razine rada veleučilišta, od završnih i diplomskih radova studenata pa do suradnje na zajedničkim znanstvenim i stručnim projektima.

• Prošlo razdoblje obilježila je i odluka kojom se izjednačavaju veleučilišta i sveučilišta. Što će ona značiti za daljnji razvoj MEV-a i vaše studente?

U ovom mandatu smo uspjeli ispraviti nepravdu prema našim studentima koji završavaju diplomske studije, i to prvenstveno kroz rad u Vijeću veleučilišta na način da se 300 ECTS-a vrednuje jednako kao i na sveučilišnim studijima.

Tako naši studenti nakon završenog diplomskog studija Menadžment turizma i sporta postaju magistri ekonomije. Ono za što smo se uspjeli izboriti je da sve visoke škole postanu veleučilišta, odnosno da broj studijskih programa više nije ograničenje statusa veleučilišta.

Na MEV-u čvrsto vjerujemo da će to doprinijeti većem interesu za upis veleučilišnih studija, posebno uzimajući u obzir da su studiji koje mi nudimo doista studiji budućnosti koji naše studente odlično pripremaju za tržište rada.

Ipak, budući da pada broj upisanih u prve razrede osnovnih škola čime pada broj maturanata, a time i pad studenata u cijeloj Republici Hrvatskoj, to je izazov na koji moramo odgovoriti iskorakom prema kvaliteti, projektima s gospodarstvom, znanstvenim projektima i novim studijskim programima. Iako ne možemo utjecati na sve manji broj maturanata, svakako možemo postati konkurentniji u visokoškolskom prostoru Hrvatske. Dugoročno, studente ćemo prije svega privući kvalitetnim studijskim programima.

Tako smo u proteklom razdoblju radili i na uspostavi diplomskog studijskog programa Računarstvo za koji je elaborat predan Ministarstvu znanosti i obrazovanja na ocjenu. Napravili smo manje izmjene na stručnom prijediplomskom studiju Računarstvo i izradili nacrt promjena na stručnom prijediplomskom studiju Menadžment turizma i sporta.

• Koji su planovi za daljnji razvoj Veleučilišta?

U narednom razdoblju poseban naglasak stavit ćemo na pokretanje novih studijskih programa, reviziju postojećih, povećanje broja studenata, razvoj znanstvene djelatnosti i znanstvene i stručne projekte.

Kvalitetni studijski programi preduvjet su daljnjeg razvoja i napretka veleučilišta, pa je tako studijski program za diplomski studij Računarstvo već spreman, u pripremi su i studij digitalnog marketinga te zajednički studij strojarstva, a u planu su i studijski programi održivog prometa i gastronomije.

Kako bismo privukli još veći broj studenata iznimno je važno revidirati postojeće studijske programe s ciljem kvalitetnog odgovora na trenutne potrebe tržišta rada. Izrađen je prijedlog promjena studijskog programa Menadžment turizma i sporta koje ćemo implementirati od iduće godine. U novom mandatnom razdoblju u fokusu će biti i revizija studija Održivog razvoja u suradnji s nastavnicima i stručnjacima iz gospodarstva s ciljem povećavanja njegove prepoznatljivosti na tržištu te usklađivanje studija Računarstva s potrebama na tržištu rada.

Iako je veleučilište primarno usmjereno na struku, pozicioniranje MEV-a kao znanstvene ustanove jedan je od razvojnih prioriteta. Veliki iskorak napravili smo u tom smjeru pokretanjem interdisciplinarnog znanstvenog časopisa CRDJ te financijskim poticajima za doktorske studije i izbore u znanstvena zvanja s čime ćemo nastaviti i u budućnosti.

Tu je i daljnji razvoj Centra održivog razvoja. Cilj nam je uključiti četiri opremljena laboratorija koja pripadaju ili imaju doticaj sa STEM područjem u međunarodnu istraživačku mrežu, ali i svakodnevne aktivnosti Veleučilišta.

Prioritet u budućem razdoblju svakako su razvojno-istraživački projekti. U planu je uspješna prijava barem jednog europskog projekta godišnje koji će doprinijeti daljnjem razvoju Veleučilišta i njegovoj prepoznatljivosti na ovim prostorima.