Već je odavno poznata činjenica da hrvatski obrazovni sustav velikim dijelom ne priprema učenike i studente za tržište rada. Premda se naša županija - ne sasvim neopravdano - hvali naprednim školstvom, i kod nas je ovaj problem itekako uočljiv.

Dovoljno je za početak baciti oko na popis deset trenutačno najtraženijih zanimanja u našoj županiji i vidjeti da samo jedno od njih - doktor/doktorica medicine - zahtijeva visoku stručnu spremu. Nažalost, premda imamo dosta razvijeno visoko školstvo, s brojnim učilištima i prisutna dva sveučilišta (Sjever i Zagreb), nemamo studij medicine, tako da radnike za ovu djelatnost "uvozimo" s drugih sveučilišta. Naši mladi obično odu u Zagreb studirati medicinu i pitanje je koliko njih se vrati ovdje. Stoga nije čudno da je kod nas nešto veći prosjek nezaposlenih s akademskom titulom - 15,9% u odnosu na državnih 14%. Gotovo pola od te brojke (7,4 %) dolazi sa završenim stručnim studijem, prvim stupnjem fakulteta ili višom školom - a upravo je takvih studija priličan broj u Varaždinu.

Malo bolje stanje u srednjem školstvu

Od ostalih devet najtraženijih zanimanja neka traže srednju školu - trogodišnju i četverogodišnju - dok neka zanimanja, poput čistačice i radnika na proizvodnoj liniji, praktički ne trebaju nikakvu stručnost. Vjerojatno najbolje plaćeno zanimanje sa srednjom stručnom spremom jest za medicinsku sestru/tehničara, za koje na području županije imamo dvije srednje škole i studij sestrinstva na sveučilištu Sjever. U rujnu je bilo otvoreno 35 radnih mjesta za ovo zanimanje. 

Međutim, prošli je mjesec najviše radnih mjesta - čak 206 njih - bilo otvoreno u kožarskoj industriji. Problem je, međutim, što jedino mjesto gdje se može učiti o radu u toj branši jest Srednja strukovna škola Varaždin i oni nemaju dovoljno kapaciteta za tolike potrebe. Za ostala tražena zanimanja postoje ili programi u srednjim školama (primjerice, elektroinstalater) ili programi osposobljavanja na Pučkom otvorenom učilištu i sličnim ustanovama (primjerice, šivač - šivačica). Uglavnom, kada se radi o nezaposlenima, njih gotovo 53% ima završenu srednju školu, što je ipak manje od državnog prosjeka od 58%.

Ili prilagodba ili odlazak mladih

Naravno da ima još mjesta analizama i da su nam potrebni još brojni drugi podaci. Ali se već iz ovih brojki mogu povući neki jasni zaključci. Kao prvo, jasno je da visoko školstvo u našoj županiji ne priprema studente za najtraženija zanimanja na našem tržištu rada. Jedan od uzroka ovog problema jest i taj što nam još ne dolaze investitori koji bi tražili veći broj radnika s višim obrazovanjem. Ali je očito i da obrazovne ustanove još nisu dovoljno usmjerene prema zadovoljovanju potreba tržišta rada. Visok postotak nezaposlenih s visokoškolskim diplomama generira i odlazak ove skupine stanovništva u druge sredine - između ostalog i u inozemstvo.

Kao drugo, ni srednje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje još ne donosi dovoljno dobre rezultate. Konkretnije govoreći, mnogi koji ga ovdje završe kasnije teško nalaze posao sa svojom strukom. Tu već nije toliko problem s investitorima koliko sa spremnošću ovih obrazovnih ustanova da se prilagode potrebama tržišta rada. I teško da nas u tome može  utješiti činjenica kako ni u drugim krajevima naše zemlje nije puno bolja situacija.

 

 

Ključne riječi: tražena zanimanja,

Komentari

17.10.2016. 12:12h

Foto: Arhiv