Hrana poskupila u 4,5 posto, od udara cijena štite nas izbori

Dva mjeseca prije početka žetve seljačke udruge najavile su da će za kilogram pšenice tražiti dvostruko više nego što su dobivale lani – 2,40 kuna po kilogramu umjesto lanjskih 1,20. Na ruku im nisu išli klimatski uvjeti, zasijali su manje, a svojim razlozima dodaju i ostale domaće nelogičnosti. S druge strane, predstavnik domaće prehrambene industrije koja je najveći kupac iste te pšenice, Stipan Bilić, kaže da se na burzama u Njemačkoj za 2,20 kuna može kupiti kilogram brašna! Domaća bi pšenice tako stajala koliko i uvozno brašno, pa nisu čudna poskupljenja u maloprodaji!

Sve raste, plaće padaju

Problemi u sustavu poticaja poljoprivredi, uza zanemarivanje koncesija na domaću naftu, razlozi su koje je i guverner središnje banke Željko Rohatinski naveo kao razloge zbog kojeg će nas ove godine pritiskati viša inflacija nego što je bila u protekle dvije krizne godine. Zasad nitko od ekonomista ne očekuje povratak cijena na one iz 2008. – ni najpesimističnije prognoze za ovu i iduću godinu ne govore o inflaciji višoj od 3,5 posto, no i takav rast cijena problematičan je jer dolazi na iscrpljenu privredu i stanovništvo.

>>HEP rekordno uvozi, teško je vjerovati da struja neće poskupjeti

Plaće u Hrvatskoj realno padaju treću godinu zaredom, a dok su u prijašnje dvije godine primanja zaposlenih padala zbog smanjenja nominalnih zarada i jače porezne presije (krizni porez), od ove godine vrijednost zarađenoga jede inflacija.

Službena statistika ističe da su u prvom ovogodišnjem tromjesečju cijene hrane skočile 4,5 posto (hrane i pića 4,2 posto) prema onima koje su bile u prosincu 2010. Ima li se na umu da Hrvati trećinu svojih primanja potroše za hranu, to je povećanje značajno. Poslije loma svjetskoga financijskog tržišta i dioničkih burzi špekulanti su se, kaže Bilić, preselili na robne burze pa je manipuliranje cijenama jedan od glavnih razloga za dramatična poskupljenja hrane od sredine prošle godine. No, i zbog klimatskih je promjena proizvodnja pala 4 %.

Bilić tako kao ilustraciju navodi cijenu šećera, koja je u jednom trenutku, zbog ponašanja velikih burzovnih igrača, skočila na 850 dolara, a sada, kad su oni namirili svoje apetite, pala je na 600 dolara. Za to vrijeme ništa se bitno nije događalo u zemljama velikim proizvođačima šećera da bi bilo opravdanja.

EU kao stabilizator

– Naše su tvrtke financijski preslabe da bismo se zaštitili od tih utjecaja. Stoga je nezahvalno predviđati što će se događati s cijenom hrane na globalnom tržištu – kazao je Bilić.

Ulazak Hrvatske u EU tek bi donekle mogao smanjiti pritisak na rast cijena, industrija će možda jeftinije do sirovina, ali će trpjeti domaća proizvodnja jer će biti skuplji nego u EU i nitko ih neće kupovati. Očekuje se da će zbog izbora Vlada ove godine držati pod kontrolom cijene energenata, no ulaskom u EU neće moći izbjeći veće trošarine. 
Istodobno, ukinut će se i nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige, što sve skupa san o boljem životu i bržem oporavku prebacuje na još dulje razdoblje. Lagan oporavak temelji se na rastu izvoza, a prvi podaci iz turističke branše vraćaju optimizam da će se oporaviti turistička potrošnja.