Savjetodavna služba: Kvalitetnom kukuruznom silažom do kvalitetnog mlijeka

Jesen je vrijeme kada poljoprivrednici beru plodove svoga rada tijekom cijele godine i kada se spremaju namjernice koje će se koristi za prehranu ljudi ili životinja tijekom zimskih mjeseci. Za uzgajivače goveda i proizvođače mlijeka to je vrijeme kada treba spremiti kukuruznu silažu koja predstavlja oko 50% ukupnog obroka.

Prema meteorološkim podacima vrijeme koje je pred nama trebalo bi omogućiti da se taj posao odradi kvalitetno te da dobro spremljena silaža omogući kvalitetnu hranidbu krava a samim time i proizvodnju mlijeka koje neće biti kontaminirano mikotoksinima. Da bi to bilo upravo tako potrebno je pridržavati se nekoliko osnovnih načela u spremanju silaže i uspjeh ne bi trebao izostati.

Kukuruzna silaža tijekom cijele godine

Svaki stočar koji se bavi proizvodnjom mlijeka morao bi pospremiti dovoljne količine silaže koja će biti na raspolaganju tijekom cijele godine. U mnogim slučajevima moglo se vidjeti kako izostanak kukuruzne silaže u obroku krava utječe na smanjenje pojedinih parametara kvalitete mlijeka ( najčešće pada sadržaj proteina). Ako se zna da je u obroku krava kukuruzna silaža zastupljena sa 20-25kg i da se prinosi kreću od 40 -60 tona po hektaru onda se vrlo lako može izračunati koliko je potrebno zasijati kukuruza da bi se spremilo dovoljno silaže za cijelu godinu.

Visina reza stabljike kukuruza

Visina reza stabljike kukuruza mora biti najmanje 30 centimetara od tla. Ovi donji dijelovi stabljike kukuruza sadrže najviše neprobavljivih tvari,te su najviše onečišćeni zemljom, sporama i raznim mikroorganizmima zbog kojih može doći do kvarenja silaže. Dakle eventualnim nižim siliranje kukuruzne stabljike možemo jako malo dobiti ali puno izgubiti.

Sadržaj suhe tvari i dužina sječke

Da bi se kukuruzna silaža što je moguće bolje sabila i kako bi se što je moguće jače istisnuo zrak iz nje vrlo je važno krenuti sa siliranjem kada je sadržaj suhe tvari biljke najpovoljniji, a to je negdje oko 35%. Optimalna dužina sjeckanja silaže iznosi od 0,9 mm pa do 1,2 mm. Ukoliko je ta sječka predugačka tijekom gaženja silaže javlja se takozvani „efekt spužve“ kao i kada je silirana masa presuha.

Gaženje i zatvaranje silosa

Osim kvalitetne sirovine koja ulazi u silos za dobivanje kvalitetne kukuruzne silaže posebno je bitna kvaliteta gaženja(sabijanja) silirane mase kao i kvalitetno pokrivanje silosa. Na taj način u silaži nastaju anaerobni uvjeti( bez prisustva kisika) koji pogoduju djelovanju bakterija mliječno-kiselinskog vrenja koje svojim djelovanjem konzerviraju i čuvaju spremljenu silažu. Kvalitetno gaženje obavlja se teškim strojevima sa velikom površinom guma koje moraju biti čiste i oprane kako se u silos nebi unosila zemlja.

Kod pokrivanja silosa svakako bi trebalo koristiti dvije folije. Prva koja priliježe na siliranu masu mora biti tanka (tzv. podfolija) koja se priljubljuje uz površinu silaže. Na nju se stavlja deblja folija koja svakako mora biti zaštićena od ultravioletnog zračenja. Nakon što je silos pokriven folija se mora opteretiti što se najčešće radi sa starim automobilskim gumama ili pak sa specijalnim vrećama u kojima se nalazi pijesak.

Dubina izuzimanja silaže iz silosa

Kada se silos jednom otvori njegova prednja strana dolazi u doticaj sa zrakom te je na tom mjestu najveća mogućnost stvaranja plijesni i toksina. Iz tog je razloga posebno važno da se silaža iz silosa izuzima sa specijalnim strojevima koji je režu i izuzimaju iz silosa minimalno 30 cm na dan u dubinu silosa.

Spremanjem i korištenjem silaže na ovaj način onemogućava se razvoj plijesni i njihovih proizvoda (mikotoksina) koji uzrokuju velike zdravstvene probleme kako životinja tako i ljudi koji bi eventualno konzumirali takvo mlijeko.

Jurica Bengeri dipl.inž.agr.