Povijesnu jezgru Varaždina stari majstori ukrašavali šumskim stvorenjima

Predstavljanjem knjige ''Varaždinski zvjerinjak'' autora Miroslava Klemma u Županijskoj palači u Varaždinu počelo je obilježavanje Dana Varaždinske županije i blagdana Male Gospe.

U ispunjenoj Skupštinskoj dvorani prisutnima se na početku predstavljanja obratila predsjednica Županijske skupštine Varaždinske županije Dubravka Biberdžić koja je zahvalila autoru na njegovom doprinosu.

-Drago mi je da se predstavljanje ove knjige održava povodom Dana Varaždinske županije jer ovaj rad najreprezentativnije i najkomunikativnije predstavlja Varaždin i njegovu baštinu – istaknula je Biberdžić te dodala da autor koristeći životinjske motive obnavlja izgubljeno znanje i poznavanje Grada.

Inače, ''Varaždinski zvjerinjak'' knjiga je sa oko 80-ak fotografskih/grafičkih priloga u kojoj autor skreće pozornost na urbanističke i arhitektonske bisere povijesne jezgre Grada Varaždina te upozorava na očuvanje i na nepovratnost uništenja kulturne i umjetničke baštine.

Pažnja je fokusirana na detalje varaždinskih pročelja, krovova, zidova, prozora prezentacijom životinjskih detalja (lav, orao, jelen, pantera, kornjača, golub…) varaždinske arhitekture, kiparstva i slikarstva koji su dosad nestručno izbjegli imati adekvatan osvrt (s posebnim naglaskom na majstore koji su ih kreirali, a mnogi od njih su od europskog značaja).

Autor knjige Miroslav Klemm prilikom predstavljanja naveo je da je svaki komentar u knjizi putokaz kroz vremenske epohe antike, romanike, gotike, renesanse, baroka itd.

-Ponekad potaknut znanjem, nekad slučajnošću, nalazio sam neočekivane demonstracije umijeća i vještine nekadašnjih stanovnika, građevine, kipove, slike, predmete što su nastajali stoljećima i ostali do naših dana, neki posve nepoznati. Toliko sačuvane, a neprimijećene ljepote. Trebalo je samo otvoriti oči i usmjeriti pogled – istaknuo je Klemm.
 

Miroslav Klemm rođen je 1946. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer povijest umjetnosti i komparativnu književnost 1973. godine. Odlaskom ravnateljice prof. Mire Ilijanić u mirovinu zapošljava se 1974. godine u Gradskom muzeju Varaždin.

Njegovo polje interesa i djelovanja je u kulturno-povijesnom odjelu, a obrađivao je i evidentirao Zbirku nabožnih sličica, Glazbenu zbirku, Zbirku topova, Zbirku arhitekture, Keramičku zbirku, Tehničku zbirku. Napisao je niz stručnih tekstova vezanih za povijest Varaždina, njegovo plemstvo i djelovanje Gradskog muzeja Varaždin. Autor je više od 200 izložaba.

Po odlasku u mirovinu napisao je tri knjige u kojem se bavi gradom Varaždinom. Izgubljeni grad-Varaždin u slikama predstavio je oko 80 veduta grada koji su nebrigom i nasilnim interpolacijama izgubili svoju vrijednost. Nepoznato cvijeće Varaždina je knjiga gdje obrađuje arhitektonski i umjetnički realiziranih cvjetnih aranžmana u eksterijerima i interijerima varaždinske gradske jezgre i pripadajućih palača.

Stoljeća oko nas - zagonetke varaždinske arhitekture, kiparstva i slikarstva gdje upućuje na vrijedne detalje Varaždina nastale od Rimskog Carstva, preko srednjeg vijeka, gotike, baroka, pa sve do historicizma.