FOTO: Sjećanja na poznate koji počivaju na Varaždinskom groblju

Varaždin je jedan od gradova koji nesporno krije u svojim grobljima neodvojivi dio vlastite prošlosti. O tome svjedo?e natpisi na grobnicama koji nam mogu otkriti znamenite li?nosti baroknog grada, legende koje su zaboravljene ili one koje se još uvijek spominju. Dio bogate varaždinske povijesti prenose i brojni spomenici od klasicizma do današnje suvremene graditeljske simbolike, te skulpture...

Varaždinsko groblje utemeljeno je 1773. godine, a današnji izgled duguje Hermanu Halleru, upravitelju groblja od 1905. do 1947. godine na ?iju se inicijativu groblje ure?uje po uzoru na europska groblja i parkove. Danas je simbol vrtne arhitekture i jedna od najvažnijih kulturno – povijesnih atrakcija. Prisjetili smo se poznatih lica naše povijesti kojima je groblje u Varaždinu mjesto posljednjeg po?inka.

Naime, Hermann Haller želio je promijeniti tmurnu atmoferu koja prati groblja te odstupiti od uobi?ajenih na?ina dekoracije. Neki kažu da je bio inspiriran stranim parkovima, poput Schönbrunna u Be?u. Groblje je tako pretvorio u park posadivši biljne nasade i raznoliko drve?e i cvije?e, a sagra?eni su spomenici te kapelice. Danas se i ulica pokraj groblja naziva po njemu: “Hallerova aleja”.

Groblje je zašti?eno od 1966. godine, a veliku važnost imaju i stare nadgrobne plo?e te spomenici, kao što je spomenik “An?eo smrti” Roberta Frangeša Mihanovi?a. Turisti?ka važnost potvr?ena je i projektom “European Cemeteries Route” koji obuhva?a 60 groblja iz 18 zemalja, a priznanje mu je odala i Svjetska turisti?ka organizacija.

Zvonko Milkovi?

Zvonko Milkovi? ro?en je u Varaždinu 1. listopada 1888. godine gdje je završio osnovnu školu i klasi?nu gimnaziju, a kasnije je studirao pravo u Zagrebu, Pragu i Be?u. Doktorirao je u Zagrebu. Radio je kao odvjetnik i novinar, a neko vrijeme bio je knjižni?ar u Varaždinu.

Zna?ajan je zbog svog književnog rada, a njegova najpoznatija djela su: Hrvatska mlada lirika, Pjesme, Pobožni ?asovi, Izabrane pjesme, a postuhmno mu je objavljeno djelo “Iz starog Varaždina” i “Pjesme samotnika.”

Franjo Koš?ec

Franjo Koš?ec ro?en je 8. velja?e 1882. godine u Paukovcu. Premda nije ro?eni Varaždinac, varaždinski profesor i entomolog Franjo Koš?ec cijelog je života boravio u Varaždinu. Svoj život posvetio je istraživanju prirode, a zaslužan je za zbirku kukaca u Varaždinu koje je po?eo sakupljati po?etkom stolje?a. Godine 1954. otvoren je Entomološki odjel u pala?i Herzer ?iji je Franjo bio osniva?. Danas je u zbirci mogu?e vidjeti preko 3500 primjeraka i detaljnu biologiju kukaca, a njegov je rad i nastavila k?i Ružica.

Miljenko Stan?i?

Miljenko Stan?i? ro?en je 1. ožujka 1926. godine. Najpoznatiji je slikar iz Varaždina prema kojem je imenovan trg centru grada. Odmalena je bio talentirani slikar, a slikarstvo je diplomirao u Zagrebu na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1952. godine izlaže na doma?im, a ubrzo i na me?unarodnim izložbama. Teško je nabrojiti sve nagrade i priznanja, ali sigurno je da je Stan?i? svojim kulturnim radom zadužio Varaždin. U svojim je krajolicima ostao vjeran svom rodnom gradu pa pamtimo njegov poznat citat:

- Ne ?ini li se i vama da su moji predjeli Varaždina ve? od samog po?etka zapravo bili predjeli izgubljene duše?

Ivo Režek

Jedan od najpoznatijih varaždinskih, ako ne i hrvatskih akademskih slikara i karikaturista, Ivo Režak, ro?en je 22. svibnja 1898. godine u Varaždinu gdje je poha?ao osnovnu školu i gimnaziju. Zanimljiva je ?injenica kako je njegova baka inzistirala da joj unuk ode u ma?arsku gimnaziju u ?akovcu kako bi postao službenik na željeznici, no njegovi su roditelji, ina?e Varaždinac i ?akov?ana, od malena prepoznali strast prema slikarstvom i podržali ga u namjeri da upiše varaždinu gimnaziju. Svoje je školovanje 1917. godine nastavio na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, iako je 1916. godine mobiliziran za vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata. Godinu dana kasnije odlazi u Prag gdje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, a u Zagreb se vra?a tek 30-tih godina prošlog stolje?a. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je politi?ki progonjen zbog oštrih kritika protiv Hitlera i Musolinija, a „smirio“ se na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je radio kao profesor sve do umirovljenja 1968. godine. Preminuo je 2. Rujna 1979. godine u Zagrebu, ali se ipak vratio ku?i te je pokopan na Varaždinskom groblju.

Vatroslav Jagi?

Najzna?ajniji svjetski slavist druge polovice 19. stolje?a, Vatroslav Jagi?, ro?en je 6. srpnja 1838. godine u Varaždinu gdje je poha?ao pu?ku školu i varaždinsku gimnaziju. U svojoj se dugogodišnjoj karijeri u potpunosti posvetio slavistici, a karijeru je zapo?eo u Zagrebu gdje je radio kao profesor na gimnaziji. U 80-tim godinama 19. stolje?a bavio se uglavnom slavistikom kao profesor u mnogobrojim gradovima poput Berlina, Petrograda i Be?a. Završio je i doktorat 1871. godine u Leipzigu temeljem doktorske distertacije u kojoj je prou?avao korijene slavenskog jezika. Svojim je radom u velikoj mjeri pridonio afirmaciji slavistike kao zasebne znanstvene i sveu?ilišne discipline, posebice izdavanjem ?asopisa „Archiv fur slavische Phiologie“ ?iji je urednik bio punih 45 godina. Zanimljivo je kako je ve?inu svog života proveo u inozemstvu, ali je uvijek pratio i aktivno se uklju?ivao u zbivanja hrvatske filologije. Nije bio previše obožavan u hrvatskom narodu jer u nacionalnim pitanjima nije uvijek razumio želje narode iz kojeg dolazi. Umro je u Be?u 1923. godine te je pokopan u svome rodnom gradu. Jedan od poznatijih hrvatskih slavista, Josip Hamm, nakon Jagi?eve smrti zaklju?io je kako bi, da se preštamaplo sve što je on u životu napisao, nastala biblioteka od stotinu knjiga, svaka po dvjesto stranica.

Tomo Blažek

Još je jedan poznati hrvatski pjesnik pokopan upravo na Varaždinskom groblju. On je Tomo Blažek, pripadnik Hrvatskog narodnog preporoda koji je ro?en u Koprivnici, 7. ožujka 1807. godine. Zanimljivo je kako je želio biti sve?enik, no nakon što napušta pripreme za sve?eni?ko zvanje, studira pravo u Zagrebu te nakon položenog odvjetni?kog ispita dolazi upravo u Varaždin raditi kao odvjetnik. O njegovom se životu i ne zna puno, osim da je pisao pjesme uglavnom rodoljubne tematike na njema?kom i latinskom jeziku, a po prihva?anju preporodnih ideja i na hrvatskom. Sve su njegove pjesme, nakon njegove smrti, sabrane u zbirku pjesama pod nazivom „Politi?ke pjesme pokojnoga Tome Blažeka“ koja je objavljena 1848. godine. Sa samo 39 godina, 1846. godine umire u Varaždinu gdje je i pokopan.

Osim spomenutih, na varaždinskom groblju po?ivaju kompozitori Ivan Padovec i Vjekoslav Rosenberg - Ruži?, akademski slikar Julije Merli?, kipar Radoslav Terstenjak, glazbeni pedagog Antun Stöhr, pjesnik Vladislav Veži?, povjesni?ar Krešimir Fili?, najve?i varaždinski filantrop Ivan Nepomuk Petrovi? i veliki župan Stjepan Beloševi?.

Plejadi znamenitih pokojnika sahranjenih na Varaždinskom groblju svakako treba dodati Bartola Francelja koji je pokrenuo varaždinske novine “Pu?ki prijatelj“, novinara i humoristu Dragutina Antoleka-Orešeka,  akademika Ivana Mil?eti?a,  Zvonka Suligoja - organizatora prve rukometne utakmice u poslijeratnoj Jugoslaviji, Nikolu Pe?ornika organizatora prve biciklisti?ke utrke u varaždinskom kraju na relaciji  Varaždin-Ivanec, zrakoplovca Milana Šimeka, arheologa Stjepana Vukovi?a, kirurga dr Branka Vahtari?a koji je zadužio Austrijance i mnoge druge.

Na groblju u Varaždinu me?u uglednicima iz našeg kraja po?iva potpukovnik Titus Karger, ?ovjek koji je davne 1853. godine kod Orsove pronašao u zemlji zakopanu krunu sv. Stjepana. Dakle onu koja je dio ma?arskih državnih simbola, grba i zastave, koju je predsjednik SAD-a Jimmy Carter 1978. zauvijek vratio narodu nama susjedne zemlje. Tu po?iva i 376 hrabrih ratnika iz Prvog svjetskog rata i tridesetak redovnika - kapucina...

Podsjetimo, na groblju je najstariji o?uvani nadgrobni spomenik iz kolovoza 1809. godine glazbenika Johana Galina, podrijetlom iz ?eške. Zahvaljuju?i  Zakonu o grobljima koji štiti znamenite povijesne osobe i grobove u kojima su pokopani njihovi posmrtni ostaci,  njihova posljednja po?ivališta ne mogu se smatrati napuštenim.

No, takav slu?aj, nažalost, nije u Varaždinu jer su proteklih 20-tak godina grobnice znamenitih Varaždinaca dobile nove vlasnike i taj trend se nastavlja.

Tako?er, kako nam je potvrdio dr.sc. Vladimir Huzjan, voditelj Zavoda za znanstveni rad HAZU, ne postoji popis povijesno zna?ajnih osoba pokopanih na Varaždinskom groblju, niti podatak o tome tko i o ?ijem trošku brine o njihovim posljednjim po?ivalištima.