U varaždinskoj Katedrali nastupaju Goran Končar na violini i izrealski orguljaš Yuval Rabin

U Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u utorak od 20 sati održat će koncert violinista Gorana Končara i Izrealca Yuvala Rabina na orguljama.

Riječ je o koncert kojeg organizira Koncertni ured Varaždin U suradnji s Festivalom Orgulja Zagrebačke katedrale i uz potporu Veleposlanstva Izraela u Republici Hrvatskoj.

Oni će izvesti niz klasičnih djela od Bachovih Preludija i Fuge u D-duru do Bobićeve Libere me.

Violinist Goran Končar ubraja se u najistaknutije hrvatske glazbene umjetnike. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (M. Barić, J. Klima), a magistrirao 1978. na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi (L. Kogan). Usavršavao se kod M. Rostala u Bernu i H. Szerynga u Ženevi, te kod Y. Neamana, čiji je asistent od 1981. do 1983., na Guildhall School of Music u Londonu.
Od 1988. profesor je na Muzičkoj akademiji sveučilišta u Zagrebu. Drži majstorske tečajeve u Madridu, Berlinu, Torinu, Milanu, Sidneyu, Tokyu, Pekingu, Stellenboschu i drugdje. Godine 2004. pokreće, zajedno s najvećim svjetskim violinističkim imenima (Z. Bron, V. Tretyakov, D. Sitkovetsky, L. Sorokow) LAUS - ljetnu akademiju u Dubrovniku. Međunarodnu solističku karijeru započeo je 1982. gostujući u većini europskih zemalja, SAD-u, Japanu, Koreji i Izraelu.

Od 1984. do 1994. bio je koncertni majstor Royal Philharmonic Orchestra u Londonu, Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i Zagrebačke filharmonije. Koncertirao je s uglednim orkestrima i dirigentima diljem svijeta. Dobitnik je prvih i posebnih nagrada na državnim natjecanjima u zemlji, nagrade Glazbeni život u Moskvi (1980., kao prvi stranac koji je osvojio tu nagradu, za izvedbu Koncerta za violinu i orkestar Dmitrija Šostakoviča ), prve nagrade na Međunarodnom natjecanju u Bratislavi (1984.) te drugih visokih priznanja. U popisu nagrada osobito se ističe Nagrada Vladimir Nazor (2006.). U svojoj solističkoj i pedagoškoj praksi posebno je posvećen interpretacijama djela Johanna Sebastiana Bacha (Solo sonate i partite), a zatim repertoaru koji je radio s Maxom Rostalom (W. A. Mozart, M. Ravel, C. Debussy i C. Franck), Yfrahom Neamanom (J. S. Bach, M. Bruch, E. Bloch, F. Mendelssohn) te Leonidom Koganom (P. I. Čajkovski, A. Glazunov, A. Hačaturjan, S. Prokofjev, D. Šostakovič).
Posebnu pozornost posvećuje izvedbi klasika 20. stoljeća (B. Bartok, B. Martinu, S. Gubajdulina, A. Nilsson, K. Goldmark) te suvremenih skladatelja (B. Papandopulo, M. Kelemen, G. Gavazza, D. Holloway, I. Malec i dr.) od kojih mu mnogi posvećuju svoja djela. Prvu ploču snima 1984. za EMI u Londonu. Snima i za brojne radio i TV postaje (BBC, CBS, Franc e Musique, HRT i dr.). Za Croatia Records snimio je jednu od rijetkih integralnih izvedbi violinskih sonata Eugènea Ysaÿea. Od 1987. punih četvrt stoljeća vodi Zagrebački kvartet, najdugovječniji hrvatski i europski komorni sastav (utemeljen 1919. godine). koji je u tom razdoblju održao je preko 2000 koncerata na svim kontinentima u najpoznatijim svjetskim koncertnim dvoranama, surađivao s velikim brojem hrvatskih i inozemnih solista, praizveo većinu djela hrvatskih skladatelja za gudački kvartet, te objavio 15 nosača zvuka. Pod Končarevim je vodstvom Zagrebački kvartet izveo sve Šostakovičeve, Beethovenove, Mozartove, Prokofjevljeve, Janačekove te većinu Haydnovih kvarteta kao i sve klavirske kvintete. U tome razdoblju Kvartet dobija vlastiti prostor za rad, uz pomoć Grada Zagreba 2007., studio u Ilici 31a. Goran Končar posebnu pažnju posvećuje proučavanjiu zvuka povijesnih instrumenata kao i osvještavanju vrijednosti tonskog drveta iz Hrvatske i Bosn e od kojeg su izrađivani najvredniji instrumenti. U želji da promovira hrvatske graditelje gudačkih instrumenata, inicirao je 2005. osnivanje Udruge profesionalnih graditelja i restauratora gudačkih instrumenata Hrvatske. Udruga je okupila graditelje koji su nastavili tradiciju Franje Kresnika, Franje Šnajdera, Julija Penzoa, Ivana Husa i Rudolfa Slokovića. Končar danas svira na instrumentu Giovannia Battista Guadagninia iz 1753. godine.
 
Yuval Rabin (Haifa, 1973.) nakon završenog školovanja u rodnom gradu na Konzervatoriju Dunie Weizmann odlazi u Jeruzalem gdje nastavlja studij na Akademiji Rubin za glazbu i ples (orgulje u klasi Elisabeth Roloff, glazbenu teoriju, baroknu glazbu i pedagogiju) gdje je diplomirao 1996. Usavršava se u improvizaciji kod Guya Boveta na Akademiji u Baselu te u sviranju čembala i klavik orda kod Marcusa Hüningera na Schola Cantorum Basiliensis. Privatno i na raznim majstorskim tečajevima radi i s drugim značajnim pedagozima (J. P. Kee, I. Ella, N. Kynaston, I. Melchersson, H. Vogel, J. Laukvik, M. Torrent, J. Boyer, L. F. Tagliavini, A. Pierucci). U razdoblju od 1994. do 2000. učestalo osvaja stipendije Američko-Izraelske kulturne zaklade, a 1997. osvaja drugu nagradu na natjecanju Brown-Roger-Siegel u kategorijama orgulja i čembala. Održao je brojne nastupe u Izraelu, Europi i Japanu, a njegov repertoar obuhvaća glazbu od srednjega vijeka do naših dana. Praizveo je mnoge suvremene skladbe koje su mu često i posvećene. Od 2011. je umjetnički direktor koncertnih sezona Izraelskog orguljaškog društva, a od 2013. i Dana židovske glazbe u Haifi. Kao gost profesor drži predavanja iz orgulja i klavikorda na akademijama u Tel Avivu, Jeruzalemu i Haifi.

žSnima za brojne radijske posta je u Izraelu, Švicarskoj i Sloveniji. Za diskografsku kuću MDG snimio je dva nosača zvuka, Organ Music from Israel (2001.) i Mendelssohn collected Works (2013.). Na području znanosti o glazbi bavi se uglavnom analizom, glazbenom sintaksom, povijesnom izvodilačkom praksom i židovskom glazbom. Na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu prijavio je 2014. doktorat s temom The phenomenon of varied repeats by C. Ph. E. Bach and its uniqueness.