Gradski bazeni: Pokrenuta istraga protiv Natalije Žetko i još pet ljudi

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je donijelo rješenje o provođenju istrage protiv šestero hrvatskih državljana (1967., 1959., 1975., 1964., 1986. i 1971.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti  i st. 1. Kaznenog zakona, utaje poreza ili carine i krivotvorenja službene isprave.

Radi se o aferi Gradski bazeni u kojoj je prvookrivljena bivša ravnateljica Natalija Žetko.

Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenica kao ravnateljica ustanove od 2006. do 2011. godine, uz sudjelovanje ostalih okrivljenih zaposlenika ustanove, pribavila dvjestotinjak ugovora za rad sa studentima kojima je temeljem ugovora o djelu redovitih studenta ustanova preko Student servisa isplaćivala novac za rad koji oni nisu obavili pri čemu je trećeokrivljenica upisivala u ugovore da je posao po ugovoru uredno obavljen, što nije bilo istina.

Na taj način je u naznačenom periodu s računa ustanove Student servisu isplaćen iznos veći od 1,6 milijuna kuna, od čega je studentima na ime posla kojeg nisu obavili proslijeđen iznos veći od 1,3 milijuna kuna koji su oni, umanjen za svoju nagradu od 10 posto, predavali trećeokrivljenici, petookrivljeniku i šestookrivljeniku koji je novcem platio obveze ustanove u ukupnom iznosu većem od 230 000 kuna, na koji nije obračunat ni plaćen porez na dohodak u iznosu većem od 75 000 kuna, dok su ostatak u iznosu većem od 980000 kuna prvookrivljenica i trećeokrivljenica međusobno podijelile, oštetivši ustanovu za iznos veći od 1,4 mlijuna kuna.

Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenica od 2007. do 2009. godine zatražila od trećeokrivljenice da naloži recepcionarima da usluge koje pruža ustanova naplaćuju putem paragon blokova, bez evidentiranja kroz registar kasu, pa su recepcionari tako naplatili više od 700 000 kuna, a iznos od gotovo 140 000 kuna evidentirali kroz registar kasu kao prihod ustanove i isplatili za potrebe poslovanja ustanove i trgovačkog društva čiji je ustanova osnivač, pri čemu taj novac nije evidentiran kao prihod društva, pa nije obračunat ni plaćen porez na dobit.

Iznos veći od 98 000 kuna su predali petookrivljeniku koji je tim novcem plaćao obveze ustanove na koji također nije obračunat ni plaćen porez na dohodak, pa je tako prvookrivljenica proračunu uskratila sredstva u iznosu od najmanje 32 900 kuna, dok su novac u iznosu većem od 480 000 kuna međusobno podijelile prvookrivljenica i trećeokrivljenica.