U organizaciji Političke akademije HNS-a u ponedjeljak 27. siječnja održan je okrugli stol na temu "Regionalizacija – decentralizacija".
- Radi se o temi kojom se HNS bavi dugo i koja je sadržana u svim HNS-ovim programskim dokumentima i temeljnim postavkama, a HNS je i prema svom statutu regionalno organizirana stranka. Radi se i o jednoj od najvažnijih tema za hrvatske građane, temi stvarnoga života - istaknula je predsjednica HNS-a, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
- Oko decentralizacije ovlasti obično je najveći stupanj konsenzusa, no da bi ona imala smisla potrebno je decentralizirati sredstva, što je uvijek kamen spoticanja - nastavila je. Kao treći čimbenik istaknula je decentralizaciju znanja, koja često nedostaje, a ukoliko je nema kompromitira se cijeli projekt.
Pusić je ukazala na značaj principa supsidijarnosti, odnosno mogućnosti da se svi problemi i potrebe građana koje se mogu riješiti na nižoj razini upravljanja, na toj razini i riješe, a na sljedeću idu samo oni koje je nemoguće riješiti lokalno. Za to postoji više razloga, prije svega bolje poznavanje prilika na lokalnoj razini, osjećaj bolje predstavljenosti i činjenice da građani mogu utjecati na odluke koje se odražavaju na njihov život.
- Ukoliko nemaju osjećaj da sudjeluju u politici, ljudi postaju nezainteresirani da sudjeluju u političkom procesu, a onda i sam proces gubi smisao - istaknula je Pusić.
Kao četiri neposredna cilja koja treba realizirati istaknula je: 1. Decentralizaciju ovlasti i sredstava u područjima obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, prostornog planiranja, prometa i komunalne infrastrukture; 2. Raspodjelu poreznog novca; 3. Mogućnost popravljanja modela neposrednog izbora čelnih ljudi na lokalnoj i regionalnoj razini; 4. Stvaranje regionalnih centara izvrsnosti te regionalnih razvojnih agencija u uvjetima otvaranja potencijalnih izvora financiranja iz europskih fondova.
- Decentralizaciju treba provesti zato da bi čitava zemlja funkcionirala efikasnije. Prilikom decentralizacije treba voditi računa o tome da se poveća i efikasnost obavljanja javnih poslova i efikasnost sudjelovanja građana u odlučivanju ili suodlučivanju o tim poslovima - rekao je u svom izlaganju profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je kako je Hrvatska uz Sloveniju i Grčku među najcentraliziranijim zemljama u Europi.
Upozorio je na skučen prostor djelovanja lokalne samouprave u pružanju javnih usluga, kao i na činjenicu da ona ne ostvaruje svoju razvojnu ulogu. Iznoseći moguće scenarije decentralizacije, Koprić je upozorio kako bi najgori bio ne napraviti ništa.
Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i župan Varaždinske županije Predrag Štromar također je naglasio važnost reorganizacije postojećeg sustava, založivši se za davanje dodatnih ovlasti i poslova općinama, gradovima i županijama, čime bi se, istaknuo je ostvario cilj, a to je efikasno funkcioniranje jedinica lokalne i regionalne samouprave.
- Stvarni ciljevi zbog kojih se provodi decentralizacija su jednakomjerni razvoj, jednake šanse, pravednost, dostupnost, neposredni kontakt s mjestom odlučivanja, odnosno s građanima. Moramo ju provoditi na politički, upravni, finacijski način zajedno jer su međusobno uvjetovani - poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec.
Istaknuo je kako se takvo pitanje ne rješava preko noći i itekako zahtijeva javnu raspravu.
- To pitanje nikako ne bi trebalo biti pitanje političke trgovine, a najmanje bi nam trebalo da se stvara pet manjih Zagreba i da je onda sve drugo koncipirano na tom mjestu - rekao je Posavec zaključivši kako razvoj i raspodjela institucija trebaju biti barem koliko, toliko ravnomjerni.
Komentari