Privatni šumoposjednici saznali sve o mogućnostima subvencioniranja i prijava na mjere Ruralnog razvoja

Grad Varaždinske Toplice i Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, bili su organizatori stručnog predavanja za privatne šumoposjednike i druge zainteresirane pojedince. Predavanje je održano u Kino dvorani, a vodio ga je Mario Vlašić, viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika iz Savjetodavne službe Međimurske županije.

Predavanje je bilo prilika da sudionici na jednom mjestu saznaju sve o dobivanju dozvola za sječu, upisniku šumoposjednika, mogućnostima ostvarivanja prava na subvencije u privatnim šumama te mjerama Ruralnog razvoja u šumarstvu.

– Činjenica je da malo privatnih šumoposjednika koristi mogućnost subvencija, koje se mogu dobiti za aktivnosti poput pošumljavanja ili njege šuma. Jednako je tako mali postotak onih koji se javljaju na natječaje iz mjera Ruralnog razvoja, u kojima su značajna sredstva osigurala upravo za šume. Naime, iz mjera Ruralnog razvoja moguće je realizirati projekte, koji su potencijalno skupi za privatne šumoposjednika poput rekonstrukcije šumskih putova ili pak kupnje mehanizacije – rekao je Mario Vlašić iz Savjetodavne službe.

I dok neke susjedne županije, poput Međimurske ili Bjelovarsko-bilogorske, u velikoj mjeri koriste mogućnost apliciranja na raspisane mjere Ruralnog razvoja, Varaždinska županija još uvijek kaska.

– U jednoj određenoj mjeri za to je kriva činjenica da još uvijek nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi nad šumama. Oni su razlog i zašto mnogi privatni šumovlasnici ne traže dozvole prilikom siječe. Dosta je problema na području privatnih šuma, a mijenja se i zakonska regulativa. Stoga ovakva predavanja služe kako bismo ljudima približili novosti te im pomogli i ponudili moguća rješenja – zaključio je Vlašić.

Inače, čak 48 posto hrvatskog teritorija je pokrivena šumama. Upravo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa u Varaždinskoj županiji je izmjereno oko 70 posto šuma, a pod privatnim šumama je oko 35.000 hektara.

I dok je u drugim dijelovima Hrvatske znatno veći postotak državnih šuma u odnosu na privatne, sjeverozapadni dio Lijepe naše drži europski prosjek s oko 70 posto privatnih šuma i 30 posto državnih.