Raste potrošnja antibiotika u Hrvatskoj

Objavljeno: 28.11.2013. 08:04

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 08:30

Foto: Dragutin Kliček

Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se 18. studenog, a namjera je ukazati na prekomjernu upotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija na ovaj lijek.

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, od 2005 do 2011. godine potrošnja antibiotika rasla je 1 do 2 posto godišnje.

Više od 90 posto antibiotika troši se izvan bolnica i to za blage infekcije od kojih su mnoge uzrokovane virusima na koje antibiotici uopće ne djeluju. Posebno je opasno uzimati antibiotike bez recepta liječnika ili samoinicijativno koristiti nepotrošene antibiotike od prethodne terapije.

Dr.med.spec. pedijatar Mirjana Kolarek-Karakaš također smatra da se antibiotici se generalno prečesto prepisuju, kako za odrasle tako i za djecu.

- Djeca, sama po sebi, imaju veliku moć samoizlječenja. Preko 70 posto respiratornih infekcija dječje dobi je uzrokovana virusom, a u tom slučaju antibiotici ne pomažu, samo mogu štetiti jer dovode do razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. Doduše, virusna bolest se može zakomplicirati bakterijskom superinfekcijom i tek tada prepisujemo antibiotike. To je dinamičan proces što naši pacijenti puno puta teško mogu shvatiti. U slučaju razvoja komplikacija virusne infekcije, to doživljavaju kao da je doktor pogriješio, jer nije dao antibiotik već prvi dan, što nije medicinski opravdano. Dobar dio pacijenata još i danas misli da su bez potrebe dolazili u ambulantu ako nisu dobili antibiotik, ne shvaćajući da je zapravo najveće umijeće doktora, kada nakon pregleda svojem pacijentu kaže, da mu treba samo simptomatska terapija: krevet, topli čaj i c vitamin. Velika je danas moć interneta koji nema cenzuru i neosnovano je vjerovati da su, uz njegovu pomoć i laici doktori. Prepustimo struci liječenje bolesti - kazala je o potrebi prepisivanja antibiotika djeci dr. Mirjana Kolarek-Karakaš.

Roditelji malih pacijenata traže savjete o upotrebi ovih lijekova, objašnjava doktorica, te dodaje da je sve više osviještenih roditelja koji su svjesni opasnosti nekontrolirane i nepotrebne uporabe antibiotika.

- Danas više nije moguće u apoteci kupiti antibiotik bez recepta, tako da je onemogućena upotreba antibiotika bez medicinske indikacije. Doktori, pedijatri osobito, svakodnevno u razgovoru s roditeljima objašnjavaju kada djetetu nije potreban antibiotik. Mediji mogu imati svakako pozitivan utjecaj u podizanju svijesti o određenim zdravstvenim temama putem edukacijskog materijala, pisanog jezikom razumljivim svakom laiku. Po meni, ključno je djeci osnovnoškolcima usađivati navike zdravog života te obrazac ponašanja u bolesti, podižući svijest o samo neophodnoj i medicinski opravdanoj upotrebi antibiotika - ističe dr. Mirjana Kolarek-Karakaš.

Unutar Europe potrošnja antibiotika je najveća u južnim i jugoistočnim zemljama.

- U cijelom svijetu se antibiotici prepisuju više nego prije, nije Hrvatska izuzetak, no činjenica je da razvijenije zemlje imaju i razvijeniju svijest o tome. Što je društvo na višem stupnju razvoja odgovornije je za svoje zdravlje i ne odlazi se doktoru za šmrcavicu i kašalj i pri tome još očekuje antibiotik kao lijek. Djetetu treba dati vremena da ozdravi, a danas ga sve manje imamo. Sve bi htjeli odmah i sada, ali u bolesti to je često nemoguće. I ne reagira svaki organizam jednako na istu bolest. Sve ovisi o njegovom imunološkom statusu - objašnjava dr. Mirjana Kolarek-Karakaš.

Tekst je prenesen iz Tjednika eVaraždin od 22. studenog.

Komentari