JESTE LI ZNALI? Varaždinska županija krije pravo bogatstvo špilja i jama - pogledajte ljepotu svih do sada otkrivenih

Varaždinska županija krije mnoga prirodna bogatstva i lokalitete među kojima su brojni speleološki objekti i zaista ćete se iznenaditi koliko ih ima. Prosječan Varaždinac sasvim sigurno zna za špilju Vindiju u Donjoj Voći i možda za još pokoju, no mi vam donosimo svo do sada otkriveno bogatstvo jama i špilja koje se kriju na našem području.

U razgovoru s Vinkom Dubovečak, članicom Speleološke udruge "Kraševski zviri" Ivanec koja se brine i istražuje navedena prirodna bogatstva, saznali smo kako su gorski masivi u kojima se nalazi veći broj prirodnih speleoloških objekata Ravna gora, Ivanščica, Kalnik i Varaždinsko-topličko gorje, dok se najgušće raspoređeni speleološki objekti nalaze na središnjem području Ravne gore. 

Cerjanska špilja

Ova špilja je sa svojih 80 metara najdulji prirodni speleološki objekt na području Varaždinske županije i nalazi se na području Ravne gore u Općini Klenovnik. Kroz njezinu cijelu dužinu protječe vodeni tok.

Voska luknja

Najdublji speleološki objekt na području Varaždinske županije je jama Voska luknja na  Ivanščici, a njezina dubina iznosi 38,2 metra.

Vila jama

Odmah iza Voske luknje nalazi se Vila jama koja je najdublja jama na području Ravne gore, a smjestila se na litičastim stijenama JZ dijela planine. 

Najprostraniji speleološki objekti na području Varaždinske županije su arheološka i paleontološka nalazišta kao što je najpoznatija špilja Vindija u Donjoj Voći volumena 7 700 metara kvadratnih. Pećina Vindija jedno je od najvažnijih nalazišta neandertalskog čovjeka u svijetu i uz Hušnjakov brijeg u Krapini, drugo nalazište u Hrvatskoj na kojem su otkriveni koštani ostaci neandertalaca. Važnost nalaza iz pećine Vindije leži u tome što su ti neandertalci tamo boravili relativno kasno, prije nekih četrdesetak tisuća godina, u vrijeme kad su na tlu Europe već bili prisutni i anatomski moderni ljudi.

Mačkova (Velika) špilja

Ova špilja nalazi se u Općini Klenovnik, i svojim volumenom od 2.300 metara kvadratnih prostire se na središnjem dijelu Ravne gore.

Špilja Mala peć

Nalazi se ispod Velike stijene na penjalištu Pokojec, poznat i pod nazivom "Rudski Gobec", a sam ulaz nalazi se ispod penjačkog smjera "Lejla". Prema pričama planinara koji su se nekad zavlačili u špilju, navodno je Mala peć dugačka 30 metara. Lokalitet još nije u potpunosti istražen i otkopan.

Švecova špilja na Velikim pećinama

Smjestila se na zapadnom dijelu Ravne gore u Cvetlinu, blizu sela Šveci i otprije je poznata na tom području, budući da se nalazi uz planinarsku stazu i na samom početku ferate. Karakteristika špilje je impozantan ulaz kakvih se na području Hrvatskog zagorja rijetko gdje može vidjeti.

Kako saznajemo od članova Speleološke udruge "Kraševski zviri" Ivanec, prilikom monitoringa u 2017. godini od svih speleoloških objekata u Varaždinskoj županiji, u čak 20% njih zabilježen je nepropisno odložen otpad. Onečišćeno podzemlje najzastupljenije je na masivu Ravna gora, dok se samo jedan onečišćeni speleološki objekt nalazi na području masiva Ivanščice. Glavni razlog je veća prometna pristupačnost i manja nadmorska visina Ravne gore. 

U listopadu 2017. godine Speleološka udruga „Kraševski zviri“ Ivanec započela je čišćenje speleoloških objekata na području Varaždinske županije. Uz financijsku pomoć Općine Bednja, u sklopu inicijative „Čisto podzemlje“ u potpunosti je od otpada očišćena Berajterova špilja u Cvetlinu na području Općine Bednja, dok je djelomično očišćena jama Sv. Josip.