Srbi hvale međunacionalne odnose u Varaždinskoj županiji

Najznačajnija naša aktivnost je krsna slava našeg vijeća - Prenošenje moštiju Svetog Nikole koju tradicionalno održavamo u Čukovcu gdje se okupljaju predstavnici naših i drugih manjinskih vijeća, rukovodioci lokalne samouprave, predstavnici Srbije, kao i i delegacije Srba iz Mađarske i Slovenije, rekao je za portal snv.hr Mirko Mirčetić, predsjednik VSNM-a Varaždinske županije.

Po zadnjem popisu na području varaždinske županije živi 699 Srba, što je za 62 osobe manje u odnosu na popis iz 2001. Zanimljivo je da je po popisu iz 1991. u županiji živjelo 717 pripadnika srpske zajednice, iz čega se vidi da ratna zbivanja nisu uticala na broj pripadnika zajednice koji tu žive.

- Po starosnoj strukturi nas ima od jedne do 80 godina, a obrazovna struktura je također šarolika - od fakultetsko obrazovanih do osnovnoškolskog obrazovanja. Na području županije Srbi žive u gotovo svim općinama, počevši od Bukoveca i Klenovnika gdje po popisu iz 2011. ima tek po jedan Srbin. Najviše, njih 378, živi na gradskom području Varaždina dok ih 94 žive na području Ludbrega i 81 u Lepoglavi – ističe Mirčetić.

Što se tiče ostalih kulturnih aktivnosti, dodao je kako kao manjina Srbi sudjeluju na Danima ljudskih prava u Varaždinu sa svojim štandom.

- Na njemu pokazujemo svoje kulturno blago, od ručnih radova, knjiga, umjetničkog stvaralaštva do hrane koju su spremali naši preci. Nadam se da ćemo moći dati veći akcent kulturi ako u Varaždinu dobijemo adekvatnu prostoriju za rad – kazao je predsjednik VSNM-a Varaždinske županije.

Na pitanje jesu li posljednja zbivanja oko Vukovara uzburkala duhove, istaknuo je kako su međunacionalni odnosi u županiji oduvijek dobri.

- Zato ni zbivanja u Vukovaru nisu utjecala na naše odnose sa većinskim narodom, na svemu tome bih zahvalio dobrim i razumnim ljudima koji cijene ljude kao ljude, a kao pripadnike ove ili one nacije i vjere. Uostalom, društvo nam je kvalitetnije što smo god mi više različiti. Zato cijenimo svoje i tuđe kao svoje, pa će i drugi cijeniti i poštivati nas – zaključuje Mirčetić.