Temperature i kaos u košnicama: Prihranite pčele dok nije kasno!

Izrazito visoke temperature u ovo doba godine imaju nepovoljne učinke i na pčele koje su prekinule mirovanje, te dezorijentirane izlaze iz košnica, upozorava Stjepan Žganjer, predsjednik pčelarskog društva "Ludbreg".

Pčelinje zajednice mogle bi stradati iz razloga što u ovo doba godine u košnici ne bi trebalo biti pčelinjeg legla. Odnosno, ne bi ih trebalo biti tako puno, ali je zbog visokih temperatura razvoj legla u našem kraju krenuo neprimjereno rano, već 20. prosinca prošle godine, rekao je za Tjednik eVaraždin iskusni ludbreški pčelar.

- Početkom siječnja, leglo ne bi smjelo imati promjer veći od pet centimetara, što sada nije slučaj. leglo se dosta razvilo i to će vrlo vjerojatno biti problem kada dođu niske temperature, a njih očekujemo već idućeg tjedna – naglasio je Žganjer dodavši kako su mnogi pčelari s pravom zabrinuti za sudbinu ovih medonosnih kukaca.

Inače, pčelari im za zimu pripremaju hranu najkasnije do 10. rujna. Riječ je o šećernom sirupu koji služi kao dopuna meda.

- Pčele je „probudila“ temperatura iznad 8°C, one izlijeću van i raspušta se klupko u čijem je središtu matica koja je počela razvoj legla. Pčele kao hranu na otvorenom jedino mogu pronaći pelud od ranocvatuće lijeske kojeg nose u košnicu kako bi nahranile leglo. Ukoliko zahladi, pčele više neće moći izlaziti iz košnica u potrazi za hranom. One će po cijenu života svojim tijelima štititi i grijati leglo, a kada pojedu hranu koja im je „pri ruci“, uginut će – ističe Žganjer koji se pčelarstvom bavi već 40 godina.

Pčela vjerojatno neće moći pokriti veličinu legla kojeg je zalegla matica, te se zbog toga neće moći ni premjestiti na susjedne okvire na kojima ima hrane.

- Pčelarima koji su ušli u zimu s malim zalihama hrane preporučam da primaknu okvire s medom bliže leglu. Također, neka ih dodatno prihrane šećernim pogačama iako je za to još prerano. Istini za volju, ove mjere su svojevrstan „dvosjekli mač“ jer prihrana stimulira maticu da leže još više jaja! Iz njih će izlaziti sve više larvi, a to za sobom povlači potrebu za još većom količinom hrane koju će trošiti – zaključio je Stjepan Žganjer.

Više proćitajte u Tjedniku eVaraždin od 10. siječnja