U šumu po slasne kestene i gljive se ne može bez plaćene dozvole

Za skupljanje kestena i gljiva u ove jesenske dane, potrebna je dozvola. Hrvatske šume i njihovi uredi šumarija mjesta su gdje se mogu kupiti tri vrste karata - dnevna, tjedna i mjesečna, a za nepoštivanje zakona kazne su visoke, javlja Varaždinski tjednik.

Jesen je godišnje doba koje donosi mnoge plodove, kako na poljima tako i u šumi. Mnoge vrsta gljiva, kesteni i bobičasto voće plodovi su koje rado prikupljaju ljubitelji prirode i sladokusci. Ipak, skupljanjem šumskih plodova bez dozvole građani se izlažu opasnosti da budu kažnjeni iznosom i do 7 000 kuna kako je predviđeno Zakonom o šumama.

Ovaj zakon dopušta Hrvatskim šumama da uvedu naknadu za sakupljanje šumskih proizvoda. Dozvola za branje gljiva i ostalih plodova na varaždinskom području jednaka je kao i u svim ostalim područjima u Hrvatskoj na kojima su nadležne Hrvatske šume.

Inače, postoje dvije vrste dozvola: one koje se izdaju za branje za osobne potrebe i one za branje u komercijalne svrhe. Za osobne potrebe mogu se kupiti tri vrste karata - dnevna (50 kn), tjedna (100 kn) i mjesečna (200 kn). Iznosi su određeni pravilnicima Hrvatskih šuma, a karte se mogu nabaviti u šumariji na čijem području se planira branje gljiva.

Nadzor lugara

Za provođenje ovih odredbi su nadležni lugari na svom području pa ako zateknu nekoga u protupropisnoj berbi plodova mogu zatražiti identifikacijski dokument, pretražiti prtljagu i prijevozno sredstvo te oduzeti nabrane plodove. Oni koji beru za osobne potrebe smiju ubrati do 2 kg gljiva dnevno što se odnosi na one vrste koje nisu zaštićene. Kestena se može ubrati do 10 kg dnevno. Komercijalni skupljači dnevno smiju ubrati do 10 kg gljiva.

Oni dobivaju dozvole tek nakon predočenja rješenja koje im izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. Ovim beračima se svaki dan važe količina ubranih gljiva i nakon što plate sukladno cjeniku izdaje im se popratnica. Kazne za nedržanje ovih pravila su 1 000 do 7 000 kn.

Ipak, kako saznajemo odredbe Zakonom o šumama već su na snazi neko vrijeme, a navedene kazne se u praksi gotovo ne izdaju.

To nam je potvrdio i strastveni gljivar Velimir Želimorski koji gljive skuplja već 30 godina i ima dozvolu za komercijalno branje gljiva.

- Kad god idem u berbu gljiva u šumu nosim i Zakonom o šumama. Samo jednom u životu sam sreo osobu koja se nije identificirala kao lugar, ali mi je u razgovoru rekla da moram imati dozvolu. Naši su zakoni nedorečeni u puno stvari, a ne vidim ni smisao u tome da se ograničava berba jer gljive spadaju u vrstu koja se najbrže razmnožava. Naši ljudi nemaju ni kulturu berbe gljiva jer su kod nas brojne vrste jestive, a najčešće se beru samo vrganji. Ipak, trebalo bi pripaziti da se gljive ne režu već uberu jer to utječe na njihovo širenje - objasnio je Želimorski.

Cilj je zaštititi šumu od devastacije

- Cilj Hrvatskih šuma i svih nadležnih tijela javne vlasti nije kažnjavanje nego sustavna i prikladna zaštita šumskih staništa. Naime, nerijetko se znalo događati da velike grupe ljudi, koji se nikome ne jave, vozilima uđu u šumu i pri tom učine velike štete. Također, nekontrolirano branje može dovesti do iznosa prevelike količine plodova što rezultira devastacijom staništa, ali utječe i na druge biljne i životinjske vrste čija je prisutnost u šumi ključna za održanje bioraznolikosti. Sankcioniranje eventualnih prekršitelja u nadležnosti je šumarske inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede. Zahvaljujemo na prilici na da apeliramo da se branje gljiva odvija po pravilima struke - piše u odgovoru Hrvatskih šuma na pitanje o kaznama.

Izvor: Varaždinski tjednik