Varaždinci već 100 godina pune obiteljske albume fotografijama iz atelijera Merlić

Društveni život u Varaždinu 1915. svjedoči kako, unatoč ratnim nedaćama i svim njihovim posljedicama, u Varaždinu nije nedostajalo zanimljivih kulturnih događanja i poduzetničkih ideja. Te ratne godine svoju zamisao o osnutku fotografskog atelijera ostvarila je Marijana Hercezi, koja će prezime promijeniti udajom za Julija Merlića, akademskog slikara i majstora žbukoreza... 

Iako je od tada prošlo stotinu godina, njena ideja još živi zahvaljujući fotografu Mladenu Plešnaru koji je nastavio obiteljsku tradiciju.

- Marijanin atelijer je radio na Strossmayerovom trgu, kod Strnišćaka (nasuprot pošte) i na drugim lokacijama, a tek 1940. seli u Draškvićevu 2 u kojoj djeluje pod nazivom “Excelsior“. Njene glavne mušterije u atelijeru u to vrijeme bili su varaždinski građani, činovnici, vojnici i mještani okolnih naselja.  No, zahvaljujući najstarijim sačuvanim negativima, možemo ustvrditi da je brojne portrete fotografirala u obližnjim ruralnim sredinama – osvrnuo se Plešnar na početke rada obiteljskog obrta.

Podsjećamo da su Zagreb, Karlovc, Rijeka, Varaždin i Osijek hrvatski gradovi u kojima se rano javila fotografija, još u 19. stoljeću. Znanje o ovom zanatu često se prenosilo iz generacije u generaciju i do profesionalnog “rukopisa" na ručno izrađenim fotografijama dolazilo se uz dosta muke i odricanja.

- Nije bilo lako ni Marijani koja je u to vrijeme radila s glomaznom opremom. Naime, morala ju je povremeno radi snimanja vući na teren. Do danas je ostao sačuvan dio njene iznimno vrijedne zbirke negativa na staklu, fotografija i opreme poput salonske kamere koja je izrađena u Njemačkoj po narudžbi – kaže Plešnar koji brine o obiteljskoj baštini.

Nakon što je spomenute negative pronašao na tavanu obiteljske kuće spremljene u originalne kutije, morao je zasukati rukave.

- Morao sam svakog pojedinačno oprezno očistiti od prašine i odstraniti druge nečistoće kako bi ih pripremio za digitaliziranje. Iako nije poznata točna godina kada su na njima zabilježene pojedine scene ili portreti, stručnjaci ih mogu približno datirati temeljem odjeće koju nose portretirane žene, muškarci i djeca. Marijana se već na početku karijere bavila i reportažnom fotografijom. Primjerice, snimila je svečani ručak u bivšem Grand hotelu Novak koji je priređen za nadvojvodu Leopolda Salvatora koji je posjetio Varaždin 1916. godine – naglasio je Plešnar.  

Međunarodni uspjeh

Marijana Merlić je 1940. godine proslavila 25. godišnjicu rada svog foto atelijera i prvog umjetničkog zavoda za povećanje slika "Excelsior“ koji je uređen u bivšoj Lypoldtovoj kući u Draškovićevoj ulici. U spomenutom razdoblju samostalnog rada posebno se isticala na polju umjetničke fotografije.

- Za svoj rad primila je brojna stručna priznanja i njene fotografije bile su zapažene na natjecanjima. Tako je 1927. godine, vodeći u Varaždinu atelijer pod spomenutim zvučnim imenom Excelsior sudjelovala na izložbi fotografija u Rimu (Grande Concorso Fotografico). Osvojila je prvu nagradu i zlatnu plaketu, a njena pobjednička fotografija prikazivala je 10-mjesečnog dječačića na “nunici“ – rekao je Plešnar o svojoj baki koja je preminula u našem gradu 1984. godine.

U atelijeru Excelsior je niz godina radio i njen suprug Julije Merlić kojem je svojevremeno pripala zadaća da fotografira Kralja Aleksandra u lovištu viničkog grofa Bombellesa. Njihove najranije snimke Varaždina  i Varaždinaca su autentični dokumenti o životu i izgledu našega grada u to vrijeme.

- Julije mi je za života pričao da je negative, odnosno fotografije osvjetljavao koristeći dnevno svjetlo, bez žarulja. Najveći problem predstavljali su mu oblaci koji bi iznenada zaklonili sunce i upropastili mu sav trud. Moji prethodnici sami su pripremali otopine za razvijanje i fiksiranje fotografskog materijala. Vage i menzure bile su u fotolaboratoriju neprekidno u pogonu – prisjeća se Plešnar te dodaje kako su varaždinski židovi bili među najboljim i najvjernijim mušterijama.

Cijeli članak pročitajte u mjesečniku 30 dana, a u nastavku pogledajte neke raritetne fotografije iz zbirke Mladena Plešnara: