Struka ustvrdila: Natalitetu Varaždinske županije ne može pomoći ni Karamarkovih 1000 eura

Struka potvrdila; Varaždinskoj županiji ne pomažu Karamarkove mjere i obećanih 1000 eura
U skladu sa aktualnostima na političkoj i ekonomskoj sceni naše zemlje, ponovno je potrebno spomenuti tzv. programe određenih političkih opcija i obećanja pojedinaca o načinama rješavanja najvećih problema našeg društva. Ovog puta, u sklopu okruglog stola na temu „Demografska slika Varaždinske županije – stanje i perspektiva“ koji je održan u ponedjeljak, 5. listopada, u prostorijama Varaždinske županije.

U raspravi koja je uglavnom bila vezana uz socijalno investiranje, kontroverze oko visine i opravdanosti socijalnih troškova, demografsko planiranje i izvedivost istog te demografske trendove i projekcije u bližoj i daljnjoj budućnosti, uz zamjenika župana Alena Kišića, sudjelovali su vodeći ljudi demografske struke.

Svoje viđenje demografske problematike hrvatskog društva, s posebnim naglaskom na Varaždinsku županiju, prezentirali su prof.dr.sc. Vlado Puljiz– osnivač i šef Katedre za socijalnu politiku na Pravnom fakultetu u Zagrebu, prof.dr.sc. Anđelko Akrap – voditelj Katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, izv.prof.dr.sc. Nino Žganec – profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu sa specijalizacijom na području socijalnog rada i domaće ime, doc.dr.sc. Ivana Dobrotić, priznata stručnjakinja za obiteljsku politiku, kako u zemlji, tako i inozemstvu.

Stanje loše

Na samom početku okruglog stola, zamjenik župana, Alen Kišić istaknuo je kako je stanje u Varaždinskoj županiji po pitanju demografske slike loše i dodao kako upravljačke struktre Grada i Županije ulažu velike napore u kreiranju i provođenju proaktivne obiteljske politike kojom se nastoje riješiti glavni problemi, uglavnom vezani uz nisku stopu nataliteta.

- Važnu ulogu u sklopu ove teme ima i lokalna samouprava koja bi jednim dijelom trebala osigurati osnovne egzistencijalne uvjete koji bi doveli do povećane stope nataliteta, dok osobe koje sudjeluju u upravljanju ovim Gradom i Županijom, uključujući i mi, trenutno radimo na povećanju broja pedijatara kojih trenutno ima desetak. – navodi zamjenik župana Kišić

Gubimo po 1000 stanovnika

Ako se promatra vitalni indeks koji označava omjer između ukupnog broja novorođenih i preminulih osoba u istom razdoblju, Varaždinska se županija nalazi na samom dnu ljestvica, te sa ostvarenim rezultatom od 69,7 zaostaje sa državnim prosjekom koji se kreće na razini od 83,2. Iako je Varaždinska županija jedna od vodećih regija u državi, ako u obzir uzmemo padajuću stopu nezaposlenosti i pozitivne trendove rasta BDP-a, u Varaždinu još uvijek postoje problemi koji koče daljnji razvoj.

Uz veću stopu mortaliteta u odnosu na stopu nataliteta, pri čemu županija godišnje gubi i do 1000 stanovnika, sve je prisutnija i problematika tzv. bijele kuge uslijed koje se sve veći broj stanovnika odlučuje na preseljenje u Zagreb ili strane zemlje, uglavnom zbog većih mogućnosti zaposlenja i boljih financijskih uvjeta. Uz ukupno 1462 rođene osobe i 2094 preminule, samo su tri općine uspjele ostvariti pozitivan vitalni indeks – Beretinec, Petrijanec i Visoko.

Nakon prezentacije statističkih podataka, raspravu na zadanu temu nastavili su predavači koji se jednoglasno slažu u tome kako nedavno prezentirana politička rješenja zasigurno nisu edekvatna za probleme koji se odnose na hrvatsko društvo, uključujući i Varaždinsku županiju. Ističu kako „Karamarkovih 1000 eura“ za svako rođeno dijete može djelomično pomoći u borbi protiv siromaštva građana, no zasigurno neće riješiti demografske probleme koji se spominju, među ostalim, i u programu njegove stranke.

Neracionalna socijalna politika

Moderator ovog okruglog stola, izv.prof.dr.sc. Nino Žganec ističe kako je glavni socijalni problem postojanje reaktivne socijalne politike koja reagira na ono što se već događa, umjesto da djeluje preventivno. Smatra kako je model socijalne politike prema kojem se novci dijele bez vođenja računa o učinku neracionalan i navodi kako je potrebno početi razmišljati i o nefinancijskim mjerama koje bi dovele do poboljšanja obiteljske i demografske situacije, s obzirom na činjenicu kako iskustvo nije pozitivno i pokazuje da dosadašnje mjere obiteljske i socijalne nisu rezultirale željenim učincima.

Važnost postojanja socijalne države objasnio je prof.dr.sc. Vlado Kuljiz koji je u više navrata istaknuo važnost socijalnog investiranja, odnosno ulaganja u ljudski kapital i usluge za određene ciljne skupine, s posebnim naglaskom na položaj žena na tržištu rada i ulaganja u djecu i prije početka formalnog obrazovanja te kreiranjem mjera za starije ljude uspostavim održivog mirovinskog sustava.

"Dijeljenje novaca"

Kao i ostali govornici „dijeljenje novaca“ za dobivanje simpatija pojedinca, odbacuje kao adekvatnu mjeru za rješavanje demografskog deficita, već predlaže pojačani okretanje ka mladim, razvoj vrtića, predškolskih i školskih ustanova, veću dostupnost jaslicama, pružanje pomoći ženama u odgoju djece, preraspodjelu i podjelu uloga unutar obitelji, rješavanje stambene problematike i stvaranje pozitivnog demografskog ozračja.

Temu je zaključio prof.dr.sc. Anđelko Akrap koji se bavio demografskim projekcijama i trendovima na području Varaždinske županije do 2050. godine koji će uglavnom biti negativni. Uz porast starijeg stanovništva, potencijalno se mogu javiti problemi sa nedostatkom radne snage ukoliko se prisutni problemi demografije nastave zanemarivati.

Na kraju, može se zaključiti kako su, s jedne strane, demografski problemi našeg društva, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini itekako prisutni i sve više utječu na kvalitetu današnjeg načina života, dok s druge strane obećane mjere u obliku darivanja novaca od strane pojedinaca koji se bore za prevlast natalitetu našeg naroda pomažu jednako kao i rode koje donose djecu na ovaj svijet.