TOP lista poskupljenja u Hrvatskoj - i što je ipak jeftinije

Nakon tri godine deflacije odnosno pada cijena, na gospodarsku scenu stupila je inflacija koja bi ove godine prema prognozi ekonomskih analitičara mogla biti 1,4 posto, dok bi sljedeće ubrzala na 1,9 posto.

U razdoblju od siječnja do veljače ove godine inflacija je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bila 1,1 posto, s tim da su cijene u siječnju na godišnjoj raziniporasle za 0,9 posto, a u veljači za 1,4 posto, što je njihov najveći rast od kolovoza 2013.Tijekom prva dva mjeseca ove godine, a u odnosu na isto razdoblje lani, najviše je poskupio prijevoz i to za 6,6 posto, na što je posebice utjecao rast cijena u dijelu održavanja osobnih prijevoznih sredstava od 9,8 posto te rast cijena goriva i maziva za osobne automobile,uz porast od 14,5 posto. Zapažen je i rast cijena restorana i hotela od 3,4 posto, s izrazitim povećanjem cijena ugostiteljskih usluga od četiri posto.Hrana je, pak, skuplja za tri posto.

Najviše poskupjelo povrće

Cijene hrane su do listopada prošle godine bile u padu, a od tada četiri mjeseca kontinuirano rastu. Osim ulja i masti, sve ostale prehrambene namirnice su poskupjele. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom prva dva mjeseca ove godine ponajviše je porasla cijena povrća i to za 13,5 posto. U odnosu na prosjek iz 2015., u veljači ove godine povrće je bilo skuplje za čak 18,8 posto. Kada se pogleda statistika, očito je da cijene osnovnih prehrambenih namirnica, a prehrana je još uvijek najznačajniji dio mjesečnih troškova prosječne hrvatske obitelji, idu naviše! U siječnju je hrana na godišnjoj razini bila skuplja za 2,8 posto, a u veljači za 3,5 posto!.

Voće skuplje 3,6%, a meso 2,9%

Kroz prva dva mjeseca meso je na godišnjoj razini poskupjelo 2,9 posto, a riba 1,2 posto. Skuplje plaćamo i mlijeko, sir i jaja, uz zabilježen rast cijena od 1,8 posto na godišnjoj razini, s tim da je u veljači taj rast u odnosu na isti mjesec godinu prije bio 3,4 posto.Više su i cijene šećera, meda, čokolade i slatkiša i to za 3,2 posto, te voća za 3,6 posto. Najmanje su rasle cijene kruha i žitarica za sitnih 0,3 posto, dok su cijena ulja i masti pale za 3,4 posto.Više novca treba izdvojiti i za bezalkoholna pića čija je cijena kroz dva mjeseca porasla za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a najviše su porasle cijene mineralne vode i osvježavajućih pića od voća i povrća i to za dva posto.

Ostala poskupljenja

Kroz prva dva mjeseca ove godine od ostalih poskupljenjaznačajnija su se dogodila kod cijena duhana i alkoholnih pića koje su na godišnjoj razini rasle za 2,4 posto. Cijene u sektoru zdravlja porasle su, pak, za 2,3 posto, poglavito rastom  cijena farmaceutskih proizvoda od 3,8 posto. U rekreaciji i kulturi  cijene su porasle za 1,2 posto, a u sektoru obrazovanja za 1,1 posto. Nešto manje  rasle su cijene odjeće i obuće i to za 0,2 posto, dok su cijene raznih dobara i usluga povećane na godišnjoj razini za 0,6 posto.

Što je bilo jeftinije?

U prva dva mjeseca nisu se mijenjale cijene pokućstva, te opreme za kuću i održavanje. Na godišnjoj razini ostale su iste.Do pada cijena došlo je, pak, u dijelu komunikacija odnosno poštanskih i telefonskih usluga i to za 2,7 posto.Kroz to razdoblje, a u odnosu na isto prethodne godine, najviše, i to za 4,5 posto, pale su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, što je poglavito posljedica pada cijena plina od 11,6 postoa prema istom razdoblju prošle, najviše i to za 4,5 posto pale su cijene. 

Inflacija na djelu

Kako kažu ekonomski stručnjaci,deflacija je najčešće negativna pojava,dok je inflacija redovita popratna pojava svakog gospodarskog rasta. Od 2014. pa do 2016. cijene su u Hrvatskoj godišnje padale od 0,2 do 1,1 posto. Ove su počele rasti, no dobro bi bilo da se u tome zadrži umjerenost. U protivnom, lako moguće da se češćim poskupljenjima životni standard, barem onih zaposlenih kojima je porezna reforma donijela nešto veće plaće, vrati na staro i pojede povišicu. Najveća prijetnja već sada postaje poskupljen je hrane na koju se troši trećina kućnog budžeta, a otvorena prijetnja je i mogući rast cijena goriva i energije. Ne bude li troškove pratio rast plaća i penzija, loše nam se piše, barem većini kojoj je to jedini izvor prihoda.