Znate li koliko milijarda kuna gospodarstvo gubi zbog "spajanja vikenda"?

Na Dan neovisnosti obilježava se praznik u Hrvatskoj jer je tog dana, 1991. godine, Hrvatski sabor donio odluku o raskidu državnopravnih veza sa bivšom državom. Većina ljudi danas ne radi. Kad državni blagdani padaju u četvrtak, neki imaju priliku uživati u produženom vikendu. Budući da svaki treći Hrvat „spaja“ vikende, istražili smo do koliko to gubitaka vodi u gospodarstvu.

Ove je godine bilo nekoliko prilika za spajanje vikenda: Nova godina, Tijelovo i Dan državnosti padali su u četvrtak, a Dan domovinske zahvalnosti u srijedu. No, ostalo je malo prilika za nadolazeće blagdane: Dan svih svetih pada u nedjelju, Božić je u petak, a blagdan Svetog Stjepana u subotu. Stoga je realno pretpostaviti da ove godine neće doći do značajnih gubitaka za nacionalno gospodarstvo, premda takvi slobodni dani svakako utječu na pad prihoda.

U Republici Hrvatskoj je 14 državnih praznika tijekom cijele godine, a aktualna Vlada je nekoliko puta planirala smanjiti državne praznike – tako je još 2012. Slavko Linić izjavljivao da te dane treba pretvoriti u radne. Za gospodarstvo je spajanje vikenda svakako nepovoljno, a ako svaki dan, prema procjenama, košta najmanje 500 milijuna kuna do milijarde, tada se godišnje samo na njima izgubi najmanje od 7 do 14 milijardi kuna, i više sa spojenim danima. Kritiku daju i poslodavci, koje žele racionalizirati poslovanje.

Zaposleni mogu koristiti slobodne dane u kombinaciji s državnim blagdanima, a u određenim djelatnostima moguće je kolektivno ostvariti produženi vikend, kao što su javne službe. Hrvatski javni sektor trenutno čini oko 18% od svih zaposlenih u zemlji, a proteklih godina najavljuje se smanjenje državnog aparata te se često naglašava da ih je previše i da nisu dovoljno učinkoviti. No, praksa razvijenih zemalja pokazuje da nije stvar u broju zaposlenih, primjerice, Austrija je imala mnogo više zaposlenih u državnim službama u odnosu na sve zaposlene, ali i mnogo bržu i učinkovitiju administraciju, a u takvim je zemljama spajanje vikenda nepoznanica. No, u obzir treba uzeti njihovu standard i kvalitetu života, prava radnika i duže godišnje odmore.

U predizbornim programima svih stranaka postavlja se problem, kako poboljšati javni sektor. Vezano uz to, štrajk zaposlenih u školstvu ukazao je na brojne probleme, a glavni zahtjev prosvjetnih radnika bio je povećanje plaća. Ono što im drugi spočitavaju su praznici u sklopu školske godine koji traju duže od godišnjih odmora drugih radnika, ali oni ističu da i u tom „slobodnom“ vremenu obavljaju brojne pripreme za nastavu. Tako su i ovaj vikend spojili prosvjetni radnici u osnovnim i srednjim školama, dok se na većini fakulteta nastava uobičajeno održava u petak. U Ministarstvima se vikend neće spojiti, kao ni u nekim državnim institucijama, no, praksa je postala da državna poduzeća s velikim brojem radnika kao što su HŽ, HEP i Hrvatske šume spajaju blagdane s vikendima. Ipak, bez obzira na gubitke, ne mogu se svi neradni dani gledati kao prijetnja gospodarstvu, a prava radnika, uključujući pravo na odmor, moraju biti prioritet poslovanja svake vlasti.