Otkriće u Varaždinu: Strop rodne kuće I. Kukuljevića dugih 200 godina skrivao muzejske vrijednosti

Da stare barokne palače i zgrade u kojima su živjele obitelji znamenitih Varaždinaca još uvijek kriju svoje tajne, ovih su se dana uvjerili građevinci pri uređenju prostora u rodnoj kući hrvatskog političara, književnika i povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog...

Naime, u prizemnim prostorijama spomenutog Memorijalnog objekta u Kukuljevićevoj 28 u nedjelju su građevinci tvrtke “Potos“ pri sanaciji plafona otkrili veliki broj tiskovina iz 19. stoljeća, doznajemo od Snježane Surla - Pavlović, vlasnice krojačnice koja se nalazi u susjedstvu rodne kuće našeg ilirca.

- Vlasnica prostora angažirala je radnike radi popravka urušenog stropa. Tijekom zahvata, na njihovo veliko iznenađenje, pronašli su veliki broj novinskih listova iz davne 1825. godine. Zašto su one skoro dva stoljeća stajale zataknute izmeću drvenih greda i dasaka, možemo samo pretpostaviti. Naime, moguće je da su ih bivši vlasnici zgrade iskoristili za toplinsku izolaciju – naglasila je Pavlović.   

Snježana Surla - Pavlović

Napomenula je kako je zanima povijest i očuvanje baštine, te je iz tog razloga kontaktirala Mirana Bojanića Morandinija, ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin.

- Naša ustanova zainteresirana je za svaki takav nalaz i nadamo se kako će kustosima GMV-a naša sugrađanka Nevenka Hlebar omogućiti obilazak prostora u kojima se nalaze pronađene novine. O njima trenutno znamo jedino to da su tiskane na njemačkom jeziku i odlično očuvane – ističe Morandini.

Podsjećamo, Ivan Kukuljević - Sakcinski rođen je 29. svibnja 1816. u Varaždinu kao deveto dijete Antuna i Antonije (rođ. Labaš) Kukuljević. U rodnom je Varaždinu završio franjevačku gimnaziju, a 1825. godine, iz koje ujedno datiraju tiskovine pronađene u njegovoj rodnoj kući, smješten je u zagrebački Plemićki konvikt gdje je započeo studij filozofije.

Ivan Kukuljević-Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom Saboru 1843., propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, tako da je njegov govor izazvao uzbunu kod austrijskih i mađarskih vlasti. Kukuljević je između ostalog bio prvi predsjednik Matice hrvatske (1876.) i na toj je dužnosti ostao do svoje smrti 1. kolovoza 1889. godine. Preminuo je u dvorcu Tuhakovec u Hrvatskom Zagorju.

Unatoč obratu u drugom razdoblju njegovog političkog djelovanja njegovi stihovi, naročito budnice i povijesne pjesme (iz prvog razdoblja njegovog političkog djelovanja) izvršile su golem utjecaj na hrvatski narod. Osnivanjem Društva za povjesnicu jugoslavensku, uređivanjem časopisa Arhiv za Povjesnicu jugoslavensku, te objavljivanjem svojih vrijednih monografija, ovaj rođeni Varaždinac udario je temelje moderne hrvatske historiografije.

Svoju ogromnu biblioteku i brojne vrijedne rukopise poklonio je Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu, čiji je bio počasni član.