U varaždinskom HNK u petak premijera Ibsenove drame Hedda Gabler

Na Velikoj sceni varaždinskog HNK-a glumački ansambl premijerno će u petak 30. siječnja s početkom u 19.30 sati izvesti dramu Hedda Gabler, slavnog norveškog dramatičara Henrika Ibsena u režiji Ksenije Krčar...

Tekst je preveo Srećko Freundlich, a scenograf je Sven Stilinović, kostimografkinja Ida Križ Posavec Drašković, skladateljica Lucija Hraščanec, jezična obrada Ksenija Krčar, asistentica redateljice Ljiljana Bogojević, a asistentica kostimografkinje Žarka Krpan.

U predstavi nastupaju: Jan Kerekeš (Jørgen Tesman), Hana Hegedušić (Hedda, njegova žena), Ljiljana Bogojević (Gospođica Juliana Tesman, njegova teta), Milica Manojlović (Gospođa Elvsted), Robert Plemić (Sudac Brack), Ivica Pucar (Ejlert Løvborg).

Henrik Ibsen (1828., Skien – 1906., Oslo), jedan je od najznačajnijih europskih dramatičara 19. stoljeća. Svojim je dramama znatno pridonio afirmaciji norveške književnosti, kao i dramske književnosti uopće, dovodeći do vrhunca realizam i naturalizam u kazalištu te dajući izravan poticaj modernističkim pokretima. Književni rad započinje poezijom, a njegovu prvu dramu Katilina, objavljenu 1850. pod pseudonimom, kritika je nepovoljno ocijenila. Odlazi u Oslo (tadašnju Kristijaniju) na studij medicine, no već sljedeće godine postaje dramaturg i redatelj Norveškog kazališta u Berganu.

U dramskom se radu još uvijek oslanja na danski romantizam sa željom da prikaže herojsku prošlost Norveške.

S Divljom patkom (1884) Ibsen postupno napušta društveno-socijalnu tematiku, kritiku građanskog morala i započinje istraživanje čovjeka kao duhovnog bića, unoseći u svoje drame sve više simbolističkih elemenata: Rosmersholm (1886), Gospođa s mora (1888), Hedda Gabler (1890), Graditelj Solness (1892), Mali Eyolf (1894), Jon Gabrijel Borkman (1897) i Kad se mi mrtvi probudimo (1899). (pročitajte cijelu biografiju Henrika Ibsena)