Pisma iz Hrvatistana: Varaždin - mali grad za veliki kriminal

Objavljeno: 19.02.2012. 22:18

Zadnja izmjena: 13.01.2016. 10:29

Pravo govore?i, prošlotjedno uhi?enje Eduarda Brumena, direktora Stanoinga, teško da je nekoga moglo ostaviti bez daha. Kako, uostalom, i bi; u gradu u kojem je u zadnjih godinu i pol uhi?eno dvadesetak osoba – što sportaša i gradona?elnika, što doktora i direktora – takve se stvari doživljuju kao rutina. Nešto poput brijanja ujutro.

Možemo samo pretpostaviti kako bi u nekom drugom gradu neka sli?na vijest odjeknula poput eksplozije, ali kod nas je to ve? sasvim normalna stvar, nešto kao “dobro jutro, sused, koga budu danas otpelali”. Naviknuti i savršeno mirni, mi se više ni ne obaziremo na takve tri?arije.

Nemojte me držati za rije?, ali nekako sam dojma da nijedan grad u Hrvatskoj nema toliki broj uhi?enih javnih djelatnika po glavi stanovnika kao Varaždin. Otprilike svaka dva mjeseca izvanredne vijesti nacionalnih televizija zapo?inju s onim famoznim: “Idemo najprije do Varaždina, tamo je, naime, jutros uhi?en direktor – taj i taj, doktor – taj i taj, inspektor – taj i taj...”. Gotovo da ne postoji podru?je ljudske djelatnosti, a da naš barokni biser nema svog predstavnika u pritvoru.

A sve je zapo?elo prije otprilike godinu i pol kada su u akciji Offside uhi?eni Miljenko Mumlek, Andrija Balaji? i Zoran Ivan?i?. Nakon toga, u listopadu 2010., uhi?eni su varaždinski ginekolozi – Davor Fara, Oskar Kirchbaum, Aleksandar Juki? i Zoran Pitner. Pa je nakon toga uhi?en direktor Ceste Zlatko Korpar. Pa je pred sam Badnjak iste godine uhi?en Miljenko Pti?ek, direktor Parkova. Zatim su, nekako s prolje?a 2011., uhi?eni Ernest i Svebor Fišer i Davor Maši?. Nakon njih u pritvor su prepra?eni gradona?elnik Ivan ?ehok, Davor Patafta i Narcisa Huljev. Onda je, u listopadu prošle godine, zbog lažnih mirovina uhi?en doktor Ivan Ostoi?. Nedugo zatim i inspektor Vladimir Benkovi?, a upravo ovih dana, kao što smo spomenuli na po?etku, svoje mjesto na toj respektabilnoj listi našao je i Eduard Brumen, zajedno s još šest osoba me?u kojima je i njegov sin Hrvoje.

Ispri?avam se ako sam kojeg “klavijaturista” nenamjerno presko?io i time mu nanio duševne boli, ali ?ini mi se da bi zasad to bilo to. Ukoliko se i na?e netko uvrije?en, slobodno neka se javi u redakciju, dodat ?emo ga drugom prilikom, jer ako je za vjerovati rije?ima gospodina Sitara iz Policijske uprave, lista ?e se ionako ubrzo proširiti.

Elem, kao što možete vidjeti, od po?etne trojice kojima je uvijek falio ?etvrti za belu i ?ovje?e, ne ljuti se, lista se u samo godinu i pol toliko proširila da bi se od imena uhi?enih sada ve? mogle složiti i dvije nogometne ekipe. S rezervama, naravno.

Štoviše, da ih je zatvorilo sve u isto vrijeme mogli su formirati jedan od najutjecajnijih zatvorskih klanova koji bi ubrzo preuzeo monopol nad cigaretama i viskijem. Nešto kao Crnci u Ozu. Guštere bi pozdravljali unezvjerenim pogledima, zveketom rešetki i povicima “moj si, mlakonjo”, a zatim bi na vratima kupaonice strpljivo ?ekali koji ?e se novajlija prvi sagnuti po sapun.

Duge zatvorske no?i kratili bi kopanjem tunela u ?elijama, a višak žbuke i odlomljene cigle danju bi u nogavicama iznosili u zatvorsko dvorište. Ernest Fišer, zvani Adebisi, kao vo?a klana podmi?ivao bi ?uvare i odre?ivao koga treba maknuti, a sve zajedno bilo bi popra?eno filozofskim komentarima Ivana ?ehoka, u zatvorskim krugovima poznatijeg kao Augustus Hill.

Ali dobro, pustimo sad što bi bilo kad bi bilo, pri?ekajmo da se zapo?ete istrage i kazneni postupci okon?aju i zapitajmo se što nam zapravo govori ova poduža lista osumnji?enih i uhi?enih sugra?ana. Što nam govore ve? donesene zatvorske i uvjetne presude? Što nam govore sve te istrage zbog nezakonitog stjecanja materijalne koristi, zbog zlouporabe položaja i ovlasti, zbog krivotvorenja službenih isprava, zbog prijevara u službi, zbog višemilijunskih pronevjera? ?ini se da su upravo to najvažnija pitanja u cijeloj pri?i.

Odgovor je, me?utim, samo jedan. Sada je ve? sasvim izvjesno da ispod fasade pitoresknog, baroknog i mitteleuropskog gradi?a paralelno živi jedan tmurniji i opasniji Varaždin. Varaždin u kojemu kriminal i raznorazne malverzacije cvjetaju poput majskih ruža. Varaždin koji se, eto, od “grada muzike, baroka, ?aka i studenata” u rekordnom roku pretvorio u “grad slu?aj”. Grad iz ?ije perspektive ni Bandi?, ni Kerum ne izgledaju tako crno.

Ukratko, mali grad za veliki kriminal.

Komentari