Neukroćena Drava kao omiljena destinacija

Ade, pješ?ani sprudovi ili špice razli?iti su nazivi za mjesta na Dravi koja su bila okupljališta Varaždinaca tijekom  60–tih i 70–tih godina prošloga stolje?a. Rijeka je još bila divlja i neukro?ena, a vegetacija bujna pa je dravski teren pružao izobilje zanimljivih mjesta za opuštanje. ?uveni Otok ljubavi danju je bio kupa?ki raj, a u sumrak uto?ište zaljubljenih.

Beli Kipi su bila posebno omiljena destinacija. Ime je dobila po topolama ?ija su bjelkasta stabla Varaždince podsjetila na prirodno postavljene skulpture. Tamo je poznati dalekovod kuda se i danas idemo kupati. 

Disko na otvorenom

Brana je bila naj?eš?e okupljalište mladih.  Sredinom 60-tih rock glazba se nije smjela slušati glasno  pa su se de?ki i cure skupljali na brani uz prve tranzistorske prijemnike. Bilo je to doba velike popularnost Beatlesa, Stonesa i Kinksa. Slušale su se Slobodna Europa, radio Monte Carlo i radio Luxemburg.  Slavili su se ro?endani uz svirku i kurila se vatra za roštiljade.

Nasuprot  brane na jednom od otoka, ?iji je dio ostao i danas, nekada je bila ukotvljena Zlatica, brod  za eksploataciju šljunka. To je samostvoreni otok nastao od brojnih naplavina.  Na njemu je svoju ku?icu imao i  Beli?, doma?i slikar, pjesnik i gljivar. Za razliku od današnjih  tih su godina ku?ica  bile jednostavne  drvene i služile su kao kabine za presvla?enje, kao spremišta za ?amce i pribor za pecanje, a za toplijih no?i i kao preno?išta.

Ve?ina ku?ica bila je na sjevernoj strani, a bilo ih je i kod današnjeg bazena. Zbog ?estih promjena vodostaja mnoge su bile sagra?ene iznad tla, na splavi ili na stupovima poput sojenica. Prva poznata ku?ica bila je penzionerska. Ostala je i danas na ostatku otoka koji je nestao nakon izgradnje HE ?akovec.  Nekad je to bio veliki sprud  s nogometnim igralištem zvanim Marakana.  To je na podru?ju Kuršanca nasuprot spomen parku u kojem je u lovu stradao ban Zrinski.

Dravski pjeskari

Tu je bila i velika pjeskara koja je bila zna?ajan izvor materijala za gradnju cijelih naselja poput onog uz VIS. Kola puna pijeska s drvenim kloparaju?im kota?ima teglili su mršavi konji.  Prizore pjeskarenja je prekrasno naslikao naš renomirani slikar Branko Kljaji?.

Još jedan umjetnik povezan je uz taj otok. Poznati slikar Vladimir Gašpari? Gapa još kao dje?ak  postavljao je svoje instalacije – panjeve i ostale nanose u nizu. Bile su to prve otvorene izložbe našega kipara koji je i danas aktivan kao stavaralac i kao predava? na Akademijinom odsjeku za kiparstvo.  Nažalost, grad se još nije odužio svom kiparu iako je ovaj to i više nego zaslužio.

A kad se sjetimo kako Varaždin oskudijeva javnim skulpturama onda bi se postavljanjem jedne Gapine  u prostor grada ispunile obje svrhe: zahvala Gapi i oboga?enje skulpturama siromašnog prostora grada.