Psihoterapija – nije samo za bolesne, već i za zdrave

Psihoterapija nije samo za "bolesne", nego dapače za "zdrave". Jednostavno rečeno psihoterapija je metoda liječenja psihološkim putem.

Iako svaki odnos između liječnika i bolesnika u najširem smislu ima sastavnice psihoterapije, ipak o psihoterapiji govorimo kada ju provodi dobro educirani psihoterapeut, koji ima jasan cilj psihološkim metodama liječenja omogućiti unaprjeđenje psihološkog funkcioniranja bolesnika, njegov psihološki rast i razvoj, umanjiti osjećaj bolesti i konačno omogućiti izlječenje.

U širem smislu, psihoterapija je proces koji omogućuje psihološki rast i kad nema jasno definirane bolesti. Ona poziva u proces sve one koji u tom smislu imaju potrebu rasti. Postoje brojne psihoterapijske škole koje se međusobno razlikuju po načinu djelovanja.

Ipak se uvijek radi o procesu u kojem je u središnjici novostvoreni odnos između psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji. Taj novostvoreni odnos i podržavajuće i poticajno okruženje, omogućuju da terapijske intervencije terapeuta padnu na "plodno tlo" i uz "rad na sebi" osobu dovedu do strukturnih promjena i psihološkog i emocionalnog rasta.

Tako odnos između psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji postaje osnova za uklanjanje poremećaja u doživljavanju i ponašanju, osnova za promjenu nekih dijelova osobnosti koje priječe ili otežavaju cjelovito doživljavanje samoga sebe. Psihoterapijska seansa postaje mjesto gdje se uči slobodniji i spontaniji odnos prema sebi i osobama u okolini. Postoji mnogo različitih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još i više različitih psihoterapeuta.

Ono što suštinski liječi u psihoterapiji, upravo je zreliji i slobodniji odnos stvoren uz podržavajućeg, ali i poticajnog psihoterapeuta. I najvažnije od svega, svako tko želi rasti i razvijati sebe i svoje odnose, i živjeti u psihološkom i svakom drugom smislu zdraviji i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom pravi je kandidat za psihoterapiju. Ona danas nipošto nije rezervirana samo za "bolesne", već dapače za "zdrave".

I nema osobe koja u tom smislu nema prostor za novo iskustvo. I dok vidimo da neki s godinama dosežu nove razine svoje psihološke zrelosti, drugi uporno tapkaju na mjestu i žive svoje komplicirane i neslobodne živote.

Piše: Mladen Makitan, dr.med. Internist, Gastroenterološka ambulanta Poliklinike Živa, Varaždin