Postotak izvanbračne djece rođene u našoj županiji 2015. godine veći je od hrvatskog prosjeka - kako jasno slijedi iz istraživanja kojega je nedavno objavio Državni zavod za statistiku.

U Hrvatskoj se pretprošle godine rodilo 6802 izvanbračne djece, što čini 18,13% sveukupnog broja rođenih. U našoj se županiji rodilo 369 izvanbračne djece ili - u postotcima - 25,36%. 

Mjesta bez izvanbračne djece

No, tih 25,36% nije ravnomjerno raspoređeno, pa tako ima mjesta gdje je postotak i viši, kao i mjesta gdje je postotak puno niži. Štoviše, u Breznici, Brezničkom Humu, Ljubešćici i Visokom u 2015. godini nije rođeno niti jedno dijete izvan braka. No, u ta četiri mjesta rođeno je sveukupno 48 djece, tako da njihov postotak nije puno utjecao na konačni rezultat županije.

Vrlo je nizak postotak i u Beretincu (6,67%), a znatno ispod prosjeka su i Jalžabet, Sračinec, Veliki Bukovec, Novi Marof i Ivanec - gdje se brojke vrte od 13,5-17%. Grad s najnižim postotkom izvanbračne djece je Novi Marof - 13,46%. 

A konačni pobjednik je...

Sasvim razumljivo, najviše izvanbračne djece u apsolutnom smislu rođeno je u Varaždinu. Od 363 novorođenih Varaždinaca njih 93 je rođeno izvan braka i time je naš glavni grad s 25,61% izvanbračne djece gotovo točno negdje na prosjeku županije. Od gradova iznad prosjeka je jedino Lepoglava s 31,66%. Možda ovdje treba spomenuti i kuriozitet da je jedino dijete u našoj županiji rođeno izvan bolnice upravo iz Varaždina.

Zato imamo mjesta i općine koja znatnije nadilaze ovaj postotak izvanbračne djece - Bednja s 41,12%, Cestica i Donja Voća koje imaju po 45,45% i, na kraju, Petrijanec, gdje je postotak čak 52,78%. Ili, konkretnije, od 72 novorođene djece u Petrijancu, 34 je bilo rođeno unutar braka dok je 38 djece rođeno izvanbračno. Time ovo mjesto spada u prilično mali skup mjesta u cijeloj Hrvatskoj gdje je više djece rođeno izvanbračno nego bračno.

Što sve ovo govori?

Podatci koje smo ovdje iznijeli ukazuju na neke ključne društvene pojave - između ostalog, sasvim jasno, i na slabljenje povezanosti između braka i rađanja djece. Nije to nova pojava, znanstvenici su uočili da je bilo zanimljivih postotaka čak i u puno konzervativnijim vremenima i prostorima. Primjerice, Amerika u vrijeme ogromne prevlasti radikalnog kršćanstva početkom 19. stoljeća imala je nekih 7,5% izvanbračno rođene djece. Neki zaključci u našem slučaju mogu se prilično jasno izvući.

  1. Očito da više ne vrijedi ona negdašnja podjela na konzervativno selo i liberalni grad - jer su kod nas puno veći postotci baš na selu, a ne u gradovima
  2. Sve je manji utjecaj religije na brakove i rađanje djece. Premda u našoj županiji - prema popisu stanovništva iz 2011. - preko 93% stanovnika sebe smatra pripadnicima religija koje zabranjuju izvanbračno rađanje, broj upravo tako rođene djece sigurno demantira toliki utjecaj religioznosti. 
  3. Iako neki dežurni moralisti vole tražiti glavne krivce za ovakve postotke, jasno je da nijedna vjerska ili nacionalna manjina nije odigrala presudnu ulogu u našem visokom postotku. Primjerice, onih koji sebe ne smatraju vjernicima uopće je tek 6% u našoj županiji - a teško bi bilo reći da se sva njihova djeca rađaju izvanbračno.

Možda će one s konzervativnijim moralom ovakve brojke i uznemiriti. No, puno više uznemirenosti ipak unosi podatak da je sve manje i manje rođene djece općenito. A djeca su nemjerljivo blago, kako god bila rođena.

Komentari

07.01.2017. 13:14h Zadnja izmjena: 07.01.2017. 13:18

Foto: Ilustracija