Evo kako izgledaju ispiti za učenike država s uspješnijim školstvom

Kakve testove znanja polažu osnovci i srednjoškolci u europskim školama? Koliko se razlikuju od ispita kakve polažu učenici u Hrvatskoj, piše Jutarnji.

Jutarnji list donosi nekoliko primjera ispita na osnovnom i srednjoškolskom nivou u Velikoj Britaniji i Finskoj. Pitanja su iz matematike, kemije, logike i povijesti. Provjerite svoje znanje rješavajući europske inačice testova. Uvjerite se u to koliko su ispiti drukčije koncipirani od onih na koje su navikli hrvatski učenici (što se najbolje primijeti na pitanjima iz povijesti, gdje nije potrebno pamtiti godine ni beznačajne događaje iz europske i svjetske povijesti).

Osnovna je razlika u tomu što se hrvatski učenici kroz obrazovni sustav ne potiču na razmišljanje i zaključivanje, već reproduciranje usvojenih znanja.

Jesu li ovi testovi dodatni dokaz da proces poučavanja u hrvatskim školama treba promijeniti, a programe koji zahtijevaju učenje napamet reducirati i osuvremeniti?

Testirajte svoje znanje:

Ako je a>b i b>c, što bi se moglo logikom zaključiti uvezi varijabli a i c?

a) ništa
b) a>c
c) a≥c
d) a

Činjenica 1: Neke svinje imaju krila.
Činjenica 2: Sva krilata bića mogu se glasati.

Koristeći te dvije činjenice, koji od sljedećih odgovora je točan?

a) Sve svinje se mogu glasati
b) Neke svinje se mogu glasati
c) Ni jedna svinja se ne može glasati
d) Ni jedan odgovor nije točan

Ako je Andrea viša od Brittany, a Brittany je viša od Charlene. Možemo li zaključiti da je Charlene viša od Andrea-e?

a) Samo ako je Andrea viša od Brittany
b) Iz navedenih činjenica se ne može zaključiti
c) Da
d) Ne

1. Navedite najbitnije činjenice saveza među europskim državama koji je postojao do 1914. godine (4 boda, najmanje tri činjenice)

2. Pročitajte citat Fritza Fischera o Njemačkoj vanjskoj politici između 1900 – 1914. godine: “Njemačka vanjska politika temelji se na želji za rastom. Ponekad je nastrojena prijateljski i na temelju postizanja sporazuma,a nekada je jako agresivna. Konačni cilj je uvijek proširiti njemačke snage i zemljišta”.

Citat predlaže moguće ciljeve njemačke vanjske politike prije Prvog svjetskog rata. Slažete li se da su to glavni ciljevi njemačke vanjske politike prije rata? Potkrijepite svoj odgovor pomoću izvora i vašeg znanja.

3. Što je bila veća prijetnja europskom miru u 1930. godini: Remilitarizacija Rheinlanda u 1936. godini ili pakt Ribbentrop-Molotov iz 1939. godine? U objašnjenju odgovora morate opisati najbitnije činjenice obje prijetnje te navesti najmanje deset činjenica.

4. Opišite kako je Europa podijeljena ‘Željeznom zavjesom’ od 1945. do 1946. godine. (4 boda, najmanje tri činjenice).

Izvor: Jutarnji