Varaždinska županija je unatrag pet godina izgubila 3.892 stanovnika, pa ih sada ima 171.879. Od ukupnoga broja njezinog stanovništva, najviše ih je u dobnoj skupini od 50 do 54 godina starosti, njih 12.932.

Kao i sve hrvatske županije i Varaždinska rapidno stari. Onih na kojima, kako se kaže, svijet ostaje, a to su djeca od nepune godine dana, pa do devetnaestogodišnjaka, u ukupnom stanovništvu ove županije je 20,4 posto. Na razini cijele zemlje to je 20,3 posto, najmanje u Primorsko-goranskoj županiji, a najviše, 22,7 posto, u Brodsko-posavskoj. Inače, to je kriterij po kojem službena statistika tumači demografsku sliku zemlje i njezinih regija, a u svima je prisutno višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništa, uz porast onih starije životne dobi, od 60 pa naviše. Udjel te dobne skupine u ukupnom stanovništvu Varaždinske županije je 24,5 posto

Više nas umire nego što se rađa

Kroz pet godina u Varaždinskoj županiji je rođeno 7.670 djece, a umrlo je 11.050 osoba, odnosno 3.380 je više umrlih nego rođenih. Lani je čak 911 osoba više umrlo nego što je rođeno, dok je pet godina prije negativni prirodni prirast stanovnika bio skoro upola manji. Istodobno, kroz to vrijemeiz Varaždinske županije samo u  inozemstvo je odselilo 1.814 osoba, dok je iz drugih zemalja tu odlučilo živjeti njih 657. Prošle godine, pak,  Županiju je napustilo 1.665 dotadašnjih stanovnika, 800 njih odselivši se u inozemstvo, a doselilo ih se 1.120. Prema zadnjoj procjeni službene statistike,a ona se odnosi na prošlu godinu,Varaždinska županija je imala 171.879 stanovnika, 3.892 manje nego prije pet godina, što znači pad broja stanovnika po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,6 posto.  Kako je prošla 2016., znat će se dogodine.

Stare stanovnici, stari i radna snaga

U Varaždinskoj županiji lani je bilo  najviše stanovnika u dobnoj skupini od 50 do 54 godine starosti, njih 12.932, a odmah iza su ljudi između 55 i 59 godina. Kroz te dvije dobne skupine bilo je obuhvaćeno 25.790 stanovnika Županije ili 15 posto od ukupnog stanovništva te 24,3 posto od ukupno 105.979 radno sposobnih ljudi. U dobnoj skupini između 25 i 34 godine starosti koja spada među radno najpruduktivniju, bilo je ukupno 23.917 osoba ili 13,9 posto od ukupnog broja stanovnika te 22,6 posto od radno sposobnih, što je i pokazatelj starenja radne snage u Županiji. Inače ,djece, od onih tek rođenih pa do 19. godine  i završetka srednje škole bilo je  35.113, a  osoba starijih od 60 godina 42.047.

Prosjek 42,6 godina

S problemom starenja svojih stanovnika, manje ili više suočene su sve hrvatske županije. Lani su redom imale negativni prirodni prirast, više su stanovnika izgubile, nego što ih se rodilo. Hrvati su tako svrstani među najstarije narode Europe, jer je prosječna starost stanovnika Hrvatske dosegla 42,6 godina, a prije pet godina bila je 41,8. Kroz to vrijeme oko 58 tisuća ljudi više je umrlo nego što ih se rodilo, a njih oko 41 tisuća više je odseljenih nego doseljenih.  Zemlja je brojčano postala manja za 77 tisuća stanovnika. 

Briga ili nebriga politike 

S obzirom na sadašnjih nešto više od 4,2 milijuna stanovnika koliko ih, prema zadnjoj statističkoj procjeni živi u Hrvatskoj,od kojih je skoro trećina koncentrirana u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je udjel ostalih od 7,5 posto pa naniže, nepovoljna demografska kretanja postaju zabrinjavajuća za budućnost zemlje, kao i pitanje ravnomjernog razvoja njezinih županija. Hoće li u tom pogledu dodatnih 175,5 milijuna kuna predviđenih u državnom proračunu za mjere demografske politike u sljedećoj godini, uz  najavu da će se i dalje raditi na popravljanju demografske slike zemlje, nešto promijeniti na bolje, tek će se vidjeti. A ono sada što se zna je da smo dogodine i tako svi stariji.

Komentari

05.12.2016. 08:34h Zadnja izmjena: 05.12.2016. 08:47