Hrvatska je zemlja bogate sakralne baštine koju rado posjećuju i turisti i hodočasnici. Zagreb kao glavni grad - s katedralom i crkvom Svetog Marka među inim objektima - te Marija Bistrica najveće su destinacije takvih putovanja. Kad se radi o našoj županiji, onda je Ludbreg, osobito  zbog svog Svetišta predragocjene Krvi Kristove, sigurno najposjećenije mjesto vjerskog turizma. O temi vjerskog turizma održana je prekjučer i konferencija - nimalo slučajno upravo u Ludbregu.

 >> Danas se u Ludbregu održava 1. Konferencija o religijskom turizmu

U Ludbregu se tradicija hodočašća njeguje već 500 godina, dok je turizam ipak pojava puno novijeg datuma. Godišnje na hodočašće ludbreškom Svetištu dođe oko 300 tisuća pojsetitelja, a prema podacima koje nam je dao gradonačelnik Dubravko Bilić oni ostvare nekih 13-14 tisuća noćenja. Tu jasno možemo prepoznati nesrazmjer, jer se očito radi o ljudima koji dođu samo u jedan kraći posjet. Zanimljivo je i da isti broj noćenja ostvaruje i jedna Marija Bistrica, koju je prošle godine posjetilo 812 tisuća hodočasnika.

Ogroman biznis u svijetu

Drastično je drugačija situacija u svjetski poznatom Lourdesu - njega godišnje posjeti 6 milijuna turista, koji noće u 250 kategoriziranih hotela. Drugim riječima, ovaj gradić s 15 tisuća stanovnika po broju hotela je drugi u Francuskoj, odmah poslije Pariza. Još više posjeta, dakako, ima Vatikan - 7 milijuna godišnje, premda on spada u nešto drugačiji oblik turizma. Najveći vjersko-turistički biznis razvila je Saudijska Arabija - tamo njihova glavna svetišta Meku i Medinu godišnje posjeti nekih 20 milijuna posjetitelja. Sveukupno godišnje na svjetskoj razini vjerski turizam generira nekih 600 milijuna putnika od kojih je tek nešto manje od polovice stvarnih hodočasnika.

No, značajni turistički posjeti bilježe se i u našem susjedstvu - crnogorski manastir Ostrog godišnje posjeti gotovo 300 tisuća turista. To je već mjesto s kojim bi se Ludbreg mogao lakše usporediti u nekim segmentima. Ono što bi svakako trebalo istražiti jest upravo onaj svjetski spomenuti postotak hodočasnika u okviru vjerskog turizma. Ludbreg bi, po svemu sudeći, trebao raditi na tome da se poveća postotak onih koji dolaze u grad iz čisto turističkih razloga. Naravno da ne može dostići Lourdes - ali se francusko iskustvo nipošto ne smije zanemariti.

Nema nacionalne strategije

No, rezultati koje Ludbreg i druga hrvatska svetišta postižu nisu posljedica neke nacionalne turističke strategije, jer takva u ovom trenutku još ne postoji. Da bi se tu mogla promijeniti situacija najavio je državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić, koje razvija program Hrvatska 365. Već sam naziv programa kazuje njegovu intenciju - učiniti da turizam u našoj zemlji postane cjelogodišnja, a ne sezonska djelatnost. Za sad je to program, gradovi poput Ludbrega mogu dobiti određenu podršku tako što bi Ministarstvo promicalo ovakav vid turizma. Pritom se zalažu za ravnotežu između širenja turističke ponude i zaštite sakralnog od pretjerane komercijalizacije. Zanimljivo je znati i ovaj podatak - 80% vjerskog turizma u Hrvatskoj otpada na marijanska svetišta. Iako Ludbreg to nije, ipak to ne znači da se ne bi mogla ostvariti još jača prisutnost na ovako specifičnom turističkom tržištu. Ludbreg, dakako, nije Lourdes, ali na vjersko-turističkom tržištu ima jedan vrlo specifičan i zanimljiv "proizvod".

Sveto i svjetovno, drevno i moderno

Ono što su i sudionici ludbreške  konferencije naznačili kao tajnu uspjeha može se sažeti u jednu ključnu riječ - sinergija. Kao prvo, to je sinergija između javnog, crkvenog i privatnog. Sve tri strane imaju svoje interese: Grad (i država) bi htjeli turiste, Crkva - hodočasnike, a privatnici - potošače. Iznimno je važno da se oni usklade, da surađuju i da se napravi jedna solidna ravnoteža između turističkog i hodočasničkog kakvu vidimo na svjetskoj razini.

Druga je sinergija između modernog i tradicionalnog, svjetovnog i sakralnog. I tu Ludbreg ima solidne potencijale - osim već spomenutog Svetišta, postoje i drugi sakralni objekti, poput prekrasne srednjevjekovne Kapelice svetog Križa. Ona svojom drevnošću i iznimnim fresko-slikarskim blagom predstavlja vrlo poželjan kontrapunkt puno modernijem Svetištu. Jer hodočasnici vole drevna mjesta, osobito kad obiluju umjetničkim i kulturnim vrednotama. 

Ludbreg osim ovih sakralnih objekata ima i svjetovne objekte - kao što je barokni dvorac Batthyany - koji u sebi čuvaju vrijedne uspomene iz prošlosti. A posjetitelja ovog lijepog gradića uz Dravu i Bednju ugodno će iznenaditi moderni centar grada u kojemu sve više dominiraju suvremeni prozvodi poput smart klupe, električnog vozila i bicikala na iznajmljivanje. Sve su to potencijali i trenutačni planovi da se Ludbreg nekako doda mapama hodočašća - pa da turisti tu usput svrate - treba ipak gledati kao početak jedne bolje priče. Jer nije stvar u tome da u Ludbreg svrati još turista, nego da oni koji dođu imaju razloga i ostati malo dulje.

 

 

 

 

 

Komentari

04.12.2016. 13:28h Zadnja izmjena: 04.12.2016. 13:28

Foto: Željko Porobija