Danas je rođendan varaždinskog gimnazijalca Franje Račkog

Jedan od najpoznatijih varaždinskih gimnazijalaca Franjo Rački rođen je na današnji dan prije 183 godine.

Na današnji dan, 25. studenog 1828. u Fužinama je rođen Franjo Rački, povjesničar, političar i doktor  teologije. Rački je jedna od najmarkantnijih ličnosti Hrvatske u svom dobu, te jedno od najznamenitijih i najsvjetlijih imena iz troipolstoljetne „personalne riznice“ varaždinske gimnazije.

Polazio je Gimnaziju u Rijeci i Varaždinu, a doktorat iz teologije stekao je na bečkom Augustineumu 1855.

Iz Senja 1857. odlazi u Hrvatski zavod sv. Jeronima i u Rimu ostaje do 1860. Šest godina kasnije službuje kao kanonik u Đakovu, a potom u Zagrebu. Nakon povratka iz Italije sa Strossmayerom osniva Narodnu stranku i tri je puta biran u Hrvatski sabor.

Prvi predsjednik JAZU

Rački je uz biskupa Josipa Juraja Strossmayera bio jedan od osnivača Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Na čelo akademije, kao njezin prvi predsjednik, Franjo Rački stupio je 1866. i idućih je dvadeset godina provodio svoj program proklamiran 1860., baziran uglavnom na zajedništvu i bratstvu svih Južnih Slavena.

Čitavo to vrijeme piše i proučava povijest Južnih Slavena, pokreće list Pozor, čiji je i glavni urednik te časopis Književnik,  prvi hrvatski list koji se bavio nacionalnom poviješću.

Osamdesetih godina devetnaestoga stoljeća proputovao je uglavnom istočnu i srednju Europu.

Rački je u konačnici uvidio stremljenja i namjere velikosrpskih ideologa toga vremena i na kraju se ipak vratio hrvatstvu.

Varaždinski gimnazijalac je ostavio dubok trag u hrvatskoj znanstvenoj i političkoj povijesti, a umro je u Zagrebu, 13. veljače 1894. godine. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.