Naš neimar: Varaždinski restaurator Josip Cepanec

Dvorište restauratorskog ateljea na Franjeva?kom trgu prepuno je ošte?enih grbova, skulptura i kamenih stupova koji ?ekaju da ih obnove vrijedne ruke majstora Josipa Cepanca

Varaždinski restauratori bezbroj puta iznenade nas prekrasno obnovljenim kipovima, reljefima i pro?eljima pala?a. U njihovom ateljeu, u atriju pala?e Pata?i?, koji je osnovao pokojni majstor Božo Martin?evi?, uvijek je živo, a na lageru ?uvaju svu silu osebujnih „pacijenata“.

Naime, dvorište ateljea prepuno je ošte?enih grbova, skulptura, stupova i ostale kamene plastike koja ?eka da ih obnovi varaždinski restaurator Josip Cepanec, od kojeg doznajemo da su u ateljeu pospremljeni i dijelovi bunara koji je otkopan tijekom posljednje rekonstrukcije Trga Kralja Tomislava. Tu je i veliki rskošni grb skinut s uršulinske crkve kojem na prvi pogled – ništa ne fali!

-  Niste pažljivo pogledali, mnogo toga na reljefu grba nedostaje, a njegovim vrhom dominira ptica bez glave i krila za koju tek treba utvrditi kojem je „jatu“ pripadala. Moramo i nju uz dosta umije?a obnoviti, a  prije nego pristupimo bilo kakvom zahvatu, sve moramo dobro dokumentirati – upozorio nas je Josip Cepanec koji zna sve tajne kamenih blokova od kojih su vješti klesari nekad stvarali prava remek djela.

Od našeg doma?ina ro?enog 1969. godine u Varaždinu, doznali smo da je prošao zanimljiv put prije ulaska u restauratorske vode. Naime, srednjoškolsko obrazovanje stekao je u  rudarskoj školi – smjer strojarstvo, a nakon mature prvi posao dobiva u Zagorju.

No, ve? 1995. godine po?inje njegova suradnja s poznatim varaždinskim restauratorom Božom Martin?evi?em za kojeg tvrdi da ga je nesebi?no uveo u sve tajne posla.

- Od pokojnog majstora Martin?evi?a nau?io sam raditi s kamenom, odnosno, kako ga mogu s odgovaraju?im alatom obraditi i stvoriti savršenu repliku originala. Da je posao restauratora fizi?ki i tehni?ki zahtjevan doznao sam 1995. godine rade?i na ure?ivanju pro?elja sakralnih objekata. Naime, na crkvi sv. Florijana u Varaždinu spomenute godine zamijenili smo i portal na ulazu – rekao je Josip Cepanec dodavši da su prava iskušenja u restauratorskom poslu tek predstojala.

Možda najkompliciranije radove izvodili su na portalu pala?e Draškovi? na varaždinskom Korzu. O svojem zanimanju Cepanec kaže da je pravi raritet u našem kraju, a zbog njega morao je ponovno uzeti knjigu u ruke.

- Pored brojnih obaveza, u Varaždinu se školujem za majstora klesara, a kasnije, temeljem mojeg radnog staža i iskustva u struci, Ministarstvo kulture priznalo mi je i zvanje restaurator – tehni?ar. To zanimanje nije me?u najatraktivnijim, zahtjevno je , ali ispunjava me zadovoljstvom jer uvijek nešto obnavljamo ?ime doprinosimo o?uvanju kulturne baštine Varaždina i okolice – zaklju?io je Josip Cepanec.