Studenti istraživali bioraznolikost otoka Hvara

Igor Vilaj, student iz Sračinca, bio je sudionik međunarodnog istraživačkog projekta "Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011." koju je organizirala i udruga BIUS koju je financijski potpomogla Općina Sračinec.

Međunarodni istraživački projekt pod nazivom '' Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011'' održan je na otoku Hvaru u trajanju od tjedan dana, u dva navrata, u svibnju i rujnu ove godine.

Hvar, najsunčaniji otok Jadrana,  izuzetno je bogat životinjskim kao i biljnim vrstama što zbog geografskih što zbog klimatoloških razloga, no još nikada nije u potpunosti istražen, a većina poznatih podataka prije provedbe terena bila je vrlo oskudna te datira uglavnom iz 19. i 20 stoljeća .

U Hrvatskoj inače obitava 20 vrsta vodozemaca i 41 vrsta gmazova  i svi su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode.

Generalno gledajući svi su u znatnoj mjeri ugroženi, posredno ili neposredno, zbog ljudskog neznanja, netolerancije kao i masovne sječe šuma i krčenja njihovog prirodnog staništa, ekspandiranja tvorničkih postrojenja i drugih razloga, stoga je njihova zaštita neophodna ako želimo zadržati prirodno bogatstvo naše zemlje.

Upravo iz tog razloga u dogovoru sa Državnim zavodom za zaštitu prirode Hvar je izabran kao plodno područje za provedbu istraživanja.

Na projektu je sudjelovalo oko 120 studenata iz različitih sekcija, a pridružili su im se i studenti, kolege mladi biolozi iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

Herpetološka sekcija, koja se bavila istraživanjem gmazova i vodozemaca, bila je zastupljena s ukupno 11 članova i u razdoblju od 14 dana uspjela je potvrditi ukupno 6 vrsta gmazova (od toga 2 vrste zmija, 2 vrste macaklina i 2 vrste gušterica) i 1 vrstu vodozemaca (žaba).

Osim popisivanja vrsta herpetofaune otoka, herpetološka sekcija provela je i detaljno istraživanje ekologije neotrovne vrste zmije Hierophis gemonensis -  šara poljarica.

Ulovljeno je čak 30 jedinki spomenute vrste. Svaka ulovljena jedinka je detaljno izmjerena, izvagana, označena, uzete su joj GPS koordinate položaja te je nakon toga svaka puštena na mjesto ulova.

Također, svakoj jedinki je određen spol, prebrojane su joj ljuske, ukoliko je to bilo moguće uzet uzorak prehrane '' laganim masiranjem želuca'' i izmjerena temperatura.

Osim toga, svaka jedinka bila je detaljno fotografirana radi izrade identifikacijkskih kartica koje olakšavaju prepoznavanje zmije ako se ista ponovo ulovi.